Rast cijena energenata, poskupljenje hrane, zatvaranje tržišta, posljedice na turizam. Kako rat u Ukrajini i sankcije Rusiji, utječu na Hrvatsku? Javljajutros HRTV
– Ako promatramo vanjskotrgovinsku razmjenu u području poljoprivrede i prehrambene industrije, Hrvatska zapravo nije značajnije izložena tržištima Ukrajine i Rusije. To se kreće negdje oko 2%, ili oko 60 milijuna eura. Međutim, kao problem vidimo da je Hrvatska članica EU, a ona je izložena i Rusiji i Ukrajini, pogotovo kada je u pitanju uvoz pšenice i uljarice, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Kao naš problem navodi činjenicu da bi sve ove stvari mogle poskupjeti inpute stočne hrane čiji smo mi veliku uvoznici.
– To bi negativno utjecalo na već sada loše stanje u stočarskom sektoru.
Ipak, Kovačević smatra da bi Hrvatska mogla iskoristiti ovu cijelu situaciju u smislu povećanja fizičkog obujma proizvodnje i poboljšanja samodostatnosti.
– To je jedini način da amortiziramo sve te snažne cjenovne udarce, a kojih će u budućnosti biti sve više, dodaje.
Govoreći o hrvatskoj proizvodnji uljarica i žitarica, Kovačević ističe da su one u suficitu trgovinske razmjene oko 80% i da ih imamo dovoljno. No postoje i problemi.
– Evo, izvozimo žitarice, a uvozimo negdje oko 20 milijuna eura smrznutih pekarskih proizvoda.
Inflacija pak nezaustavljivo raste.
– Vidjeli smo značajne inflatorne pritiske i prije ratnog sukoba u Ukrajini. Zadnjih 10-ak godina smo imali tzv. ekspanzivnu monetarnu politiku, gomila novca je upumpana u financijski sustav, Ona nije korespondirala sa značajnim inflacijskim pritiscima i mislim da su neki živjeli u uvjerenju da je to empirijski dokaz da je količina nominalno nacionalnog novca irelevantna za inflaciju, rekao je ekonomski analitičar Andrej Grubišić.
Za Hrvatsku kaže da nije nerealan scenarij rast inflacije i od čak 10%.
– Tu je bitan i psihološki element. Neki su počeli dizati cijene u anticipaciji da će inputi biti skuplji. No, to je sastavni dio ekonomskog setupa, gdje se psihološki element prihvaća kao bitan element.
Financijski stručnjak Hrvoje Japunčić ističe da su se EU i SAD na spektar ekonomsko-financijskih sankcija koje nisu u povijesti bile primjenjivane.
– Ruske banke mogu sve manje obavljati trgovinske i financijske poslove. To ima reperkusije i na jednoj i na drugoj strani. Hoćemo li biti svjedoci da će se EU i SAD te 40-ak zemalja krenuti putem daljnjih sankcija, to ćemo vidjeti.
Kaže da je situacija teška i da je teško predvidjeti u kojem će se smjeru stvari razvijati.
– SAD su uvele sankcije vezano uz ugljen i naftu, EU je uveo za sada oko ugljena, ali ako bude pogoršanje ratne situacije mislim da će slijediti nafta, a onda preko ljeta i segment plina.
Kovačević dodaje da će ukrajinska kriza ostaviti traga i na hrvatskom turizmu.
– Kada promatramo ta dva tržišta, njihovi gosti su u Hrvatskoj bili zastupljeni s oko 1,5 milijuna noćenja, to je oko 2%. Međutim, puno je veći psihološki problem, u očima dalekih, istočnih tržišta, u jednoj smo opasnoj i problematičnoj zoni. Bukinzi su slabi i usporeni. No, i zadnjih godina među turistima ide “last minute” ponuda. Očekujemo, ako dođe do smirivanja situacije da će se sve to popraviti. Računamo na Njemačku, Austriju, Sloveniju, gdje su naši tradicionalni turisti. Pojačao se dolazak prošle godine i dolazak poljskih turista. Vlada je uspjela etablirati prošle godine Hrvatsku kao sigurnu zemlju, ostvarili smo odlične rezultate, najbolje rezultate na Mediteranu.
Grubišić dodaje da je jedno od rješenja za poboljšanje gospodarske situacije u Hrvatskoj “smanjenje poreznog ugriza države”.
– Mi uz sva ova smanjenja primjerice cijene litre benzina ili dizela i dalje imamo državu s nekakvim udjelom od 50-ak posto. Vijest je na LINKU gdje možete pogledati i video.
DEMOS MEDIA
