Tražimo punu integraciju Hrvata u srbijansko društvo

Tražimo punu integraciju Hrvata u srbijansko društvo

Mi samo želimo ostvariti ono što je međudržavnim sporazumom potpisano. Vijest donosi GLAS SLAVONIJE

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov na nedjeljnim izborima osvojio je zastupnički mandat i ušao u Skupštinu Srbije, što je veoma važno za hrvatsku zajednicu u toj zemlji. Razgovarali smo prije svega o tome kako se osjeća nakon izbora i čemu planira pokloniti najveću pozornost kao zastupnik.

– Naravno da je dominantan osjećaj zadovoljstvo jer ono što smo htjeli postignuto je na način i u obujmu kako smo projicirali. Bilo je to razdoblje dosta velikih napora i aktivnosti, dosta složenog djelovanja je iza nas i sada, naravno, mirne glave, s vrlo hladnim pristupom gledamo što nam je dalje činiti. Imali smo iznimno intenzivnu, bogatu predizbornu kampanju, imali smo brojne aktivnosti kada je u pitanju komunikacija s građanima i predstavljanje osnovnih ideja naše predizborne platforme, imali smo određena iskustva i nove spoznaje, ovladali smo novim vještinama, treba ispod toga podvući crtu, vidjeti što je iza toga eventualno propušteno, što su naše moguće slabosti kada je u pitanju komunikacija s građanima i uopće politički marketing. I, naravno, kada je u pitanju budućnost, treba vidjeti što i kako dalje činiti. Naravno, svjesni smo da smo ostvarili rezultat koji je velik za našu hrvatsku zajednicu, ali da smo s druge strane samo kamenčić u velikom broju novih narodnih zastupnika. Mi smo jedan od 250.

Za manjinska prava

Izborni prag za liste poput vaše bio je 10.000 glasova, a vi ste nakon 96 % prebrojenih glasova imali 23.254 glasova birača. Očito ste dobro procijenili kako nastupiti.

– Tako je, zato smo i dobili drugog zastupnika. Napravili smo pozitivnu sinergijsku situaciju gdje smo privukli ne samo Hrvate koji su se ohrabrili da iziđu na birališta, dobili smo pripadnike drugih zajednica, napose rusinske i ukrajinske, dobili smo glasove pojedinih pripadnika mađarske, slovačke, rumunjske i bugarske nacionalne manjine i, naravno, dobili smo glasove pripadnika većinskog naroda koji su u nama prepoznali određenu vrstu platforme koja je sukladna s njihovim političkim stavovima i idejama.

Jeste li se nadali, kada ste sve osmišljavali i dogovarali ekipu za listu, da će to ovako uspješno završiti?

– Nadali smo se. Dapače, bili smo uvjereni jer smo znali da imamo dobru priču, da smo prepoznati kao relevantni subjekti, da DSHV i ja osobno imamo određenu vrstu statusa i u manjinskom političkom tijelu u Srbiji i kada su u pitanju opći društveno-politički odnosi, javna potvrda toga jest da sam ja u tom savezu bio prvi na listi i da sam uspio dobiti i potporu Lige socijaldemokrata, i Vojvođanske partije, i drugih intelektualaca kojima je stalo da demokratska participacija nacionalnih manjina bude ostvarena za sve manjine, a ne samo za odabrane.

Uz Vas je s liste u parlament prošao i predstavnik rusinske zajednice, tako da već tu postoji prostor za nekakvu suradnju u radu…

– Tako je. Znači, mi ćemo pokušati rješavati i opća pitanja koja se tiču boljitka i napretka svih građana Srbije. Zalagat ćemo se za nastavak europskih integracija, vladavine prava, a naravno da ćemo u tom kontekstu više pozornosti stavljati na manjinska prava, politike spram manjina, rješavanje pitanja problema pripadnika hrvatske zajednice, i kada je u pitanju ravnomjerni razvoj, komunalna infrastruktura, dostupnost javnih usluga, da ćemo naglasak stavljati i na pitanja koja se tiču područja gdje žive u većem broju Hrvati, koja su danas slabije razvijena, a usluge manje dostupne građanima hrvatske nacionalnosti, naravno da ćemo davati svoj doprinos i u relaksiranju i normalizaciji odnosa između Srbije i Hrvatske, naravno da ćemo inzistirati na politikama suočavanja s prošlošću i memoriranja onoga što je bilo 90-ih godina na način da želimo uspostaviti mjesto za komemoraciju nevino stradalih žrtava, naravno da ćemo davati svoj doprinos i rješavanju otvorenih problema s kojima se suočavaju pripadnici hrvatske zajednice, od miješanja u identitetsko pitanje, pripadnosti Bunjevaca hrvatskom narodu, preko osnutka Hrvatskog školskog centra, uključivanje u procese donošenja odluka, do onog najvažnijeg – integracije Hrvata u punom dostojanstvu u srbijansko društvo.

To bi, naravno, trebalo značiti i osigurano mjesto u tamošnjem parlamentu, o čemu se već dugo govori?

– Da. Da je bilo političke volje u Srbiji, da se željelo to riješiti, ono bi se riješilo jer, kažem, naša cijena nije velika. Ono što mi smatramo jest da se nerješavanjem tih pitanja drži stalno otvorena karta u moguće stvaranje napetosti između Hrvatske i Srbije. Mi smo u tim velikim igrama često moneta za potkusurivanje, često smo u situaciji da ukazujemo na neriješenost naših pitanja, što onda postaje osnova za nesuglasice između Hrvatske i Srbije. Mi tome nismo motiv, niti dajemo povod i razloge, mi samo hoćemo u punom kapacitetu ostvarivati ono što je u međudržavnom sporazumu potpisano. Republika Srbija to 17 godina ne primjenjuje kada je u pitanju zastupljenost manjina u predstavničkim tijelima i hoćemo da se tome stane na kraj. U tim medijskim manipulacijama često se skreće pozornost s tog osnovnog problema na način da smo nesuradljivi, da smo stalno nešto protiv i da smo remetilački faktor, a zapravo je to obrnuto stanje. Mi smo lojalni i pridržavamo se svih zakonodavnih okvira, ali ne pristajemo biti objekti i u situacijama kada se zakoni, odnosno međudržavni sporazumi na nas ne primjenjuju. A ne primjenjuju se na nas zato što jesmo to što jesmo, u državi u kojoj živimo.

Izvan okvira

Pretpostavljam da se nadate nastavku, čini se, ipak uglavnom uspješne suradnje s ponovno izabranim predsjednikom Vučićem?

– Gledajte, mi poštujemo institucije države u kojoj živimo, surađujemo s njima, komuniciramo. Naravno da ćemo radi rješavanja pitanja koja se neposredno tiču pripadnika hrvatske zajednice razgovarati s predsjednikom Republike. On našu platformu zna, nekoliko smo puta o tome i javno govorili i vidjet ćemo hoćemo li naći načine za bližu i konkretniju suradnju.

Što je uzrok stalnih nesporazuma s veleposlanikom RH u Srbiji Hidajetom Biščevićem, koji je i prije izbora govorio o Vama u negativnom kontekstu?

– Ja nesporazuma s njim nisam imao jer nisam ni surađivao. Trebate pitati čovjeka koji je organizirao urotu i sve učinio da ne uspijemo u našem naumu, koji je izišao izvan okvira dopuštenog diplomatskog djelovanja i blaćenjem i organiziranjem mojih neprijatelja pokušao učiniti da Hrvati u Srbiji nemaju svog zastupnika. U tome nije uspio, a to što je i kako djelovao pitanje je za njega i za institucije Republike Hrvatske. Napisati u jeku predizborne kampanje pamflet i objaviti poruku “Zagreb se odrekao Žigmanova” imalo je jasno za cilj da se mene i DSHV delegitimira i da se dovede u pitanje način na koji ćemo mi izići na izbore. Taj način bio je jedini mogući, suvisao i ispravan, iza kojega je stalo 36 članova Vijeća DSHV-a – tijela koje donosi sve odluke – od njih 40. To nije bila moja samovolja ili igra. Sve proceduralne stvari u načinu donošenja odluka poštovane su kada je stranka u pitanju. On je organizirao one koji nisu članovi stranke, koji nisu Hrvati, koji su članovi SNS-a, koji su pripadnici kulturnih udruga, na način da je naša odluka glupa. Pa gdje to ima!? Samo u reziduama totalitarnih društava.

Igor Bošnjak Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA