Povjesničar Claes-Göran Wetterholm istaknuo je svoje mišljenje o kultnom filmu Titanic i o nerealnim scenama koje se u zbilji nisu dogodile…

Jedan od najpoznatijih klasika “Titanic” Jamesa Camerona iz 1997. godine usredotočuje se na nesretnu romansu između aristokratske ljepotice Rose, koju glumi Kate Winslet, i mladića iz radničke klase Jacka čiju je ulogu utjelovio Leonardo DiCaprio na tragičnom prvom putovanju istoimenog putničkog broda.

Postoje brojni poklonici filma, a među njima se pronašao i švedski povjesničar Claes-Göran Wetterholm, koji je cijeli život proveo proučavajući Titanic, koji je potonuo prije 112 godina, 15. travnja 1912., usmrtivši 1500 ljudi. On tvrdi kako mnoge scene u filmu odudaraju od činjenica i onog što se zapravo dogodilo te kobne noći. – Ovo je najbolji film ikada snimljen o stvarima koje se nikada nisu dogodile – rekao je za The Sun, istaknuvši kako je cijela priča o Titanicu “prepuna mašte i pukih želja redatelja”.

Mučan trenutak kada se golemi brod lomi na dva dijela i s gotovo okomite visine pada u ledeni Atlantik nevjerojatan je filmski podvig. Doduše, Claes tvrdi da se brod nije mogao slomiti kao u filmu, a oko toga se posvađao i s redateljem Cameronom. – Cameron je došao na našu izložbu i ja sam ga proveo kroz nju. Rekao sam mu da se krma broda nije odlomila i pala u ocean – prisjeća se i dodaje da je to nemoguće jer bi taj čin uzrokovao val, ali redatelj je inzistirao da je uistinu došlo do vala.

– Jednostavno se nisam mogao suzdržati i nazvao sam njegovu teoriju “sr***”. Da je krma pala, nastao bi tsunami koji bi preplavio teško natovarene čamce za spašavanje – istaknuo je povjesničar. Naime, more nije bilo mirno i neki su kazali da nikada nisu vidjeli tako miran Sjeverni Atlantik. – Nije se predomislio, ali ovaj sam tjedan pročitao da sada tvrdi da Titanic nije potonuo kako je on to uprizorio u filmu – kazao je Wetterholm.

U dokumentarcu “Titanic: 25 godina kasnije” redatelj je rekao: “Otkrili smo da možete imati krmu koja tone okomito i možete imati krmu koja se spušta uz veliki pljusak, ali ne možete imati oboje. Dakle, film je pogrešan u jednom ili drugom smislu. Sklon sam misliti da je pogrešan u spuštanju stražnjeg dijela krme, baš zbog onoga što vidimo na pramcu olupine”. U filmu, dok brod tone, putnici treće klase osuđeni su na smrt i poplavljene hodnike zbog zaključanih vrata koja ih sprječavaju u bijegu, no Claes inzistira na tome da je više riječ o mentalnim preprekama koje su spriječile putnike treće klase da se spase.

– Željezna vrata u filmu išla su od poda do stropa, ali takvih vrata nije bilo. Vrata na Titanicu dosezala su samo do pola metra, ali su vrata u glavama ljudi, da tako kažem, bila viša. Ako vidite znakove koji govore ‘zabranjen ulaz’, stojite tamo i čekate i ne radite ništa dok ne bude prekasno. Također, putnici prvog i drugog razreda mogli su se lako popeti na palubu broda kako bi ušli u čamce za spašavanje, ali treći razred nije znao kako pronaći put. Kad su došli, bilo je prekasno – prepričao je.

U jednoj sceni vidimo Rose i Jacka kako vode ljubav u automobilu na teretnoj palubi, ali Claes kaže da postoji jednostavan razlog zašto se ta scena nije mogla dogoditi. – U teretnom manifestu piše ‘automobil s jednim sandukom‘, što znači da je jedini automobil na brodu zapravo bio sačinjen od samo baze i šasije – objašnjava. – Da su to radili u takvom autu, bilo bi ružno i neugodno – govori Wetterholm., prenosi vecernji.hr