Nepopravljivi Antun Crlenjak, čije prve malverzacije navodno datiraju još u 70-te godine prošlog stoljeća, samo je uvjetno osuđen zbog prijevare s dionicama Croatia busa. Sud je obrazložio da ga je u kriminal “doveo splet brojnih životnih i radnih okolnosti u kojima se našao”, zanemarivši da je riječ o čestom gostu crne kronike, o kojem je još 2010. objavljen tekst pod naslovom ‘Gdje su afere, tu je i on’. U zadnjoj aferi oko uzimanja predujma za tuđe stanove sudjelovao je 2021.
Piše: Saša Paparella vijest objavljuje web portal ZAGREBI.HR
Mešetar Antun Crlenjak i njegova kći Anamarija nepravomoćno su na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu osuđeni na uvjetne kazne zbog prijevare u gospodarskom poslovanju i to zbog paketa dionica Croatia busa teškog 6,1 milijun kuna. Anamarija Crlenjak je kao prvookrivljena osuđena na 10 mjeseci zatvora s četverogodišnjim rokom kušnje, dok je njezin otac Antun dobio 11 mjeseci zatvora uvjetno na pet godina.
Tijekom sudskog postupka bilo je sporno jesu li Crlenjakovi doveli u zabludu (sada pokojnog) Ivana Biškupa kao odgovornu osobu tvrtke Autobusni promet oko kupnje i prijenosa vlasništva 49489 dionica Croatia busa i jesu li postupali s prijevarnom namjerom. Oštećena tvrtka Autobusni promet, koja je postavila imovinsko pravni zahtjev na 6,1 milijun kuna, upućena je u parnični postupak. Crlenjak je na suđenju rekao kako mu je “Croatia bus bio zanimljiv jer je sjedište tvrtke bilo u Heinzelovoj ulici”.
Od 25 tvrtki o kojima je Crlenjak skrbio, 24 su propale
Olakotna okolnosti je bila što optuženici u vrijeme počinjenja djela nisu bili osuđivani (što se doduše u međuvremenu promijenilo), kao i činjenicu da je od tog djela prošlo 17 godina. Također, za sud je olakotno bila i Crlenjakova dob od 74 godine.
Anamariji Crlenjak, iako prvookrivljenoj, sud je izrekao blažu kaznu jer je “postupala u skladu s poslovnim odlukama svoga oca koji je faktički vodio i upravljao tvrtkom Metro moneta”, čiji su vlasnici bili članovi obitelji Crlenjak ali i Božo Čulo, vlasnik Partner banke.
Sud je pritom izrazio mišljenje da njegovo postupanje “evidentno nije bio modalitet ponašanja već ga je do ovakvog protupravnog postupanja doveo splet brojnih životnih i radnih okolnosti u kojima se našao”. Teško je dokučiti kako je sud došao do zaključka da Crlenjakovo postupanje “evidentno nije bio modalitet ponašanja” kad se nebrojeno puta povlačio po stranicama crne kronike zbog zlouporabe u gospodarskom poslovanju. Iskusniji novinari pamte ga iz cijelog niza afera, od kojih neke datiraju još iz doba socijalizma.
Portal Poslovna Hrvatska Crlenjaka povezuje s čak 25 tvrtki, od kojih su 24 izbrisane ili barem u stečaju. Preživjela je samo tvrtka Projekt Heinzelova, koja sada gradi stambene blokove na atraktivnom zemljištu preko puta Veterinarskog fakulteta. Mahom je riječ o tvrtkama povezanim s Miroslavom Kutlom u kojima je Crlenjak bio direktor u doba kad su Kutle i još neki likovi iz crne kronike sudjelovali u velikim projektima kao što je izgradnja naselje Lanište, za koji mu je Zagrebačka banka dala 200 milijuna kuna kredita. Inicijalni kapital je stigao kroz uništenje vukovarske Berg Grupe, koja je 2008. imala 30 milijuna kuna prihoda, a onda je Crlenjak došao za prokuristu i tvrtka je ubrzo propala.
U javnost je dospio tek 2010. kao bivši direktor propalog Kamenskog, za čijeg je mandata ta tvrtka propala, a teren oslobođen za neke nove, profitabilnije građevine. Zbog afere Kamensko Crlenjak je u studenom 2011. bio uhićen, pušten je a onda je ponovno uhićen u prosincu 2012. zbog afere kobilje mlijeko, jer je vukovarskoj tvrtki Eko grad, čiji je Crlenjak bio direktor, Fond za razvoj i zapošljavanje (FRZ) isplatio 14 milijuna kuna za gradnju farme za uzgoj konja i proizvodnju kobiljeg mlijeka koji su nenamjenski utrošeni. Novčano je kažnjen jer nije na vrijeme pokrenuo stečaj u Kamenskom, gdje je Anamarija bila među vodećim dioničarima. Anamarija je pak osuđena jer kao predsjednica Uprave Poljoprivredne zadruge Petrova gora direktoru te tvrtke nije isplatila četiri plaće.
Još 2010. o Crlenjaku je objavljen tekst pod naslovom Gdje su afere tu je i on. “Njegovo ime i djelo povezani su s najvećim gospodarskim i privatizacijskim aferama nakon 2000. I gotovo uvijek Crlenjaka se povezuje s imenom Miroslava Kude. Riječ je, među ostalim, o aferi Grupo, slučaju Rotonda, zagrebačkoj aferi Fructus (najdugotrajnijim stečajnim postupkom na zagrebačkom Trgovačkom sudu), prvoj aferi Hrvatske poštanske banke povezanoj s tadašnjom direktoricom Ljerkom Ercegović, istragama protiv Nevena Barača…”, nabraja se u tekstu, u kojem se jedan od sugovornika prisjetio da je Crlenjak prvu aferu imao još u počecima karijere. “Otprilike početkom 70-ih godina prošlog stoljeća, kao predsjednik Komisije za radne akcije u Gradskom omladinskom komitetu bio je osumnjičen pa smijenjen zbog malverzacije u nabavi odora za akcijaše na ORA-i Sava. Štoviše, u bivšoj Jugoslaviji, navodno, više je puta osuđen za privredni kriminal”. Slijedila je afera Grupo u kojoj je, kako se navodi u tekstu, “osumnjičen da je pomagao Ninoslavu Paviću, Miroslavu Kutli, Vinku Grubišiću i Ivicu Pašaliću u pokušaju stvaranja medijskog monopola na hrvatskom tržištu. Samo se Crlenjak od sedmorice iz reda drugooptuženih za pomaganje u kaznenom djelu branio šutnjom. Zbog Dastre, tvrtke u sastavu Globus holdinga, bio je osumnjičen i za pomaganje u izvlačenju 34 milijuna kuna iz Hrvatske poštanske banke za koje su prvooptuženi bili direktorica HPB-a Ljerka Ercegović i Kutle. Ukratko, nekoliko magazinskih stranica nije dovoljno za sve što je Crlenjak ostavio za sobom”, zaključio je autor teksta.
‘Uzeo nam je 40.000 eura pologa a stan nismo dobili’
U veljači 2021. počelo mu je suđenje u Osijeku zbog zloporabe u gospodarskom poslovanju jer je u lipnju 2009. tvrtka Hana-voćnjak Kukljaš d.o.o. Vukojevci, koju je tada vodio, podigla 934.000 eura kredita za ulaganja u trajne nasade voćaka, no taj je novac izvučen iz tvrtke. Optuženičku klupu s njim dijele i njegova kći Anamarija Crlenjak, zatim Vlatko Miličević iz Vukovara te Mato Bilušković iz Iloka.
Činilo se da će se nakon niza uhićenja i sudskih procesa u poznim godinama napokon primiriti, no to se nije dogodilo. Zadnja u nizu navodnih prevara zabilježena je u ožujku 2021. U prilogu emisije Provjereno Nove tv, kupci stanova tvrtke Muring u stečaju požalili su se da im je Crlenjak povoljno nudio te nekretnine i uzimao predujam. Rekao im je kako on vodi taj stečaj, da moraju ući u najam na jedan kraći period i dati mu polog za stan, koji će im prodati po cijeni znatno nižoj od tržišne. Kako je ustanovila novinarka Ema Branica, ”Sve se to događalo u uredu stečajne upraviteljice Mirjane Zuzije, Crlenjak se predstavljao kao njezin suradnik, nisu imali nikakvog povoda sumnjati. Očajni građani kojima sada prijeti deložacija jer stanovi idu na dražbu, tada su pomoć potražili od stečajne upraviteljice”, no umjesto pomoći dobili su – psovke (sočni detalji su u tekstu Nove TV). Novinarima je Zuzija tada uskratila komentar “kako ne bi kompromitirala kaznene postupke”. Tu se referirala na – s ovom pričom nejasno povezan – USKOK-ov predmet protiv sutkinje Vesne Malenice i stečajnog upravitelja Pere Hrkača, koje je upravo ona snimala, što je 2017. dovelo do njihovog uhićenja i optužnice za izvlačenje 45 milijuna kuna.
“Kasnije smo saznali. U uredu radi cijela njegova obitelj. Crlenjakov brat je zadužen za ključeve od svih tih stanova”, ispričao je novinarki jedan od nesuđenih kupaca stana. Drugi kupci, par s malom bebom, navodno je Crlenjaku dao 40.000 eura pologa – “Dobili su drugo pa i treće dijete, no papir da su dali kaparu za stan još nisu vidjeli”. Neki su shvatili da su prevareni tek nakon što ih je Crlenjak tražio još novca, ne želeći im reći precizan datum kad će napokon moći otkupiti stan. Nisu platili, pa im je netko preko noći zavrnuo vodu. Novinari Nove TV našli su lani i Crlenjaka, koji sve opovrgava, pa tako i tvrdnju da je primio spomenutih 40.000 eura. Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
