Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade podsjetio je na paket mjera za smanjivanje udara rasta cijena energenata na građane i gospodarstvo. Poručio je i da su sve inicijative koje Hrvatska poduzima dobrosusjedske i dobronamjerne, u interesu unapređenja odnosa dviju zemalja i obnove povjerenja i savezništva, osobito između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH.
Premijer Andrej Plenković podsjetio je na obljetnicu pogibije redarstvenika Josipa Jovića na Plitvicama u akciji koje se spominjemo kao Krvavi Uskrs. , javlja HRT
– Prigoda je to da se podsjetimo svih poginulih hrvatskih branitelja i da se zahvalimo svim vojnicima, policajcima, svima koji su dali život za slobodu.
Kratko se osvrnuo na usvojeni paket mjera za smanjivanje udara rasta cijena energenata na građane i gospodarstvo, koji sutra stupa na snagu.
– Uslijed rasta cijena energenata, kao posljedice rata u Ukrajini, našim mjerama od gotovo 5 mlrd. kuna želimo ublažiti taj udar. Limitirali smo rast cijena energenata, smanjili stopu PDV-a. Vodili smo računa o najugroženijima, koji žive na rubu siromaštva, povećali smo iznos socijalnih transfera, podsjetio je, rekavši da je solidarnost najpotrebnija društvena kategorija.
Rekao je da je napravljen poseban program mjera za ribare i poljoprivrednike te je donesena direktna jednokratna potpora umirovljenicima.
– Intervenirali smo i na cijene naftnih derivata, smanjili trošarine, ograničili marže, kazao je.
Posebno važan Strateški kompas
Od važnih tema proteklog tjedna izdvojio je usvajanje Strateškog kompasa na razini vijeća ministara vanjskih poslova Europskog vijeća, a koje je kasnije prihvaćeno i na Europskom vijeću.
– Strateški kompas je za nas posebno bitan jer je tema sigurnosti i obrane u fokusu svih, osobito u novim okolnostima. Na našu inicijativu održana je i rasprava o situaciji u BiH, rekao je i poručio da su sve inicijative dobrosusjedske i dobronamjerne, u interesu unapređenja odnosa dviju zemalja i obnove povjerenja i savezništva, osobito između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji.
Na Europskom vijeću doneseni su zaključci, rekao je, da se ulože dodatni napori u promjenu izbornog zakona u BiH.
– BiH treba funkcionirati tako da su svi zadovoljni. Poznato nam je da su predstavnici hrvatskih stranaka spremni na daljnje razgovore i da žele postići dogovor i nadamo se da će se bošnjački predstavnici isto to prepoznati, za sigurnost, stabilnost i dobro funkcioniranje nama prijateljske zemlje. Pozivam ih da važnu poruku Europskog vijeća na prijedlog Hrvatske dobro razmotre, dodao je.
Govorio je i o posjetu slovenskog premijera Janeza Janše. Razgovarali su, rekao je među ostalim, o temama budućnosti – suradnja na području plina, nuklearne energije, sve su to teme o kojima će se i dalje razgovarati.
Naglasio je i da je Hrvatska ispunila sve kriterije nakon što smo postali dio Europskog tečakjnog mehanizma 2 i bankovne unije.
Izmjene dva zakona radi zdravstvene i socijalne pomoći izbjeglicama iz Ukrajine
Izbjeglice iz Ukrajine moći će u Hrvatskoj ostvarivati prava na zdravstvenu zaštitu te prava iz sustava socijalne skrbi u istom opsegu kao i osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno kao i azilanti te stranci pod supsidijarnom zaštitom.
Predlaže to Vlada izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca te izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi RH koje je sa sjednice u četvrtak uputila u Hrvatski sabor.
Izmjene tih zakona upućene su u saborsku proceduru temeljem odluke Vijeća EU od 4. ožujka o postojanju masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine.
Njome je uvedena privremena zaštita za ukrajinske državljane koji su boravili u Ukrajini i koji su raseljeni 24. veljače, ili nakon tog datuma, zbog vojne invazije ruskih oružanih snaga.
Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH tako se uređuje da osobe pod privremenom zaštitom ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno kao i azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom.
Izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi omogućava im se ostvarivanje naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi u istom opsegu kao što imaju i stranci pod supsidijarnom zaštitom i azilanti.
Prema važećem zakonu, stranac pod supsidijarnom zaštitom i azilant imaju sva prava utvrđena zakonom, dok osoba pod privremenom zaštitom ima samo pravo na jednokratnu naknadu i uslugu smještaja.
Na dnevnom redu sjednice Vlade bit će podneseno i Izvješće o provedbi aktivnosti, odnosno preuzetih obveza, iz Akcijskog plana za sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu II. Saboru će Vlada uputiti izvješće na Interpelaciju o svome radu vezano za zaštitu potrošača od izravnog utjecaja rastućih cijena energenata na tržištima Europske unije, kojoj su predlagatelji 16 zastupnika.
