Zelenskij apelira na veću vojnu potporu Ukrajini, upozorava da iduća ruska meta mogu biti Baltik i Poljska

Zapadni čelnici u četvrtak su, četiri tjedna od početka invazije, pokazali svoje jedinstvo protiv ruskog napada na Ukrajinu – Washington je najavio dodatnu vojnu pomoć Ukrajini, London je uveo nove sankcije protiv Moskve, a NATO poslalo još vojnika na svoje istočno krilo. Javlja GLAS SLAVONIJE

Predanost Članku 5.

“Naša predanost članku 5. je nepobitna”, stoji u deklaraciji NATO-a nakon susreta čelnika njegovih članica u Bruxellesu. “Nastavit ćemo poduzimati sve potrebne korake kako bismo zaštitili i obranili sigurnost savezničkih populacija i svaki centimetar savezničkog teritorija”, stoji u deklaraciji koju je potpisalo trideset čelnika članica NATO-a. Spomenuti članak sadrži načelo da je napad na jednu napad na sve članice Saveza, a deklaracija je potpisana na dan kad je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ponovio kako Rusija želi napasti i Poljsku i države Baltika, redom članice Sjevernoatlantskog saveza.

NATO u deklaraciji o “najvećoj prijetnji euroatlantskoj sigurnosti u nekoliko desetljeća” osuđuje rusku invaziju i poziva ruskog predsjednika Vladimira Putina da odmah povuče rusku vojsku, kao i Bjelorusiju da prestane biti sudionik u tom sukobu. Ukrajinci su inspirirali svijet svojim herojskim otporom ruskom brutalnom osvajačkom ratu, nastavlja se u deklaraciji u kojoj se najsnažnije osuđuju ruski napadi na civile i civilnu infrastrukturu. Putinova odluka o napadu je “strateška pogreška koja će imati teške posljedice za Rusiju i ruski narod”, dodaje se. “Radit ćemo s ostatkom međunarodne zajednice kako bi odgovarali oni koji su odgovorni za kršenje humanitarnog i međunarodnog prava, pa i za ratne zločine”, najavljuje NATO te upozorava: “Bilo kakva ruska upotreba kemijskog ili biološkog oružja bit će neprihvatljiva i rezultirat će ozbiljnim posljedicama.” NATO Rusiji poručuje da mora pokazati ozbiljnost u pregovorima tako što će odmah implementirati prekid vatre. “Sve države, uključujući Narodnu Republiku Kinu”, NATO poziva da održe međunarodni pravni poredak i njegove principe suvereniteta i teritorijalnog integriteta, da ne podržavaju ruski napad i pokušaje izbjegavanja nametnutih sankcija. “Zabrinuti smo zbog nedavnih izjava kineskih dužnosnika i pozivamo Kinu da prestane širiti lažne narative Kremlja, posebno one o ratu i NATO-u, te da radi na promidžbi mirnog rješenja sukoba.” NATO je najavio da će nastaviti pomagati Ukrajini, posebno u području poput kibernetske sigurnosti i zaštite od kemijskih, bioloških, radijacijskih i nuklearnih napada. NATO će nastaviti i osnaživati svoje istočno krilo nakon što je tamo doveo 40 tisuća vojnika. Planirane su još četiri borbene skupine u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj.

Zelenskij je pozvao članice NATO-a, Europske unije i G7, okupljene istoga dana u Bruxellesu, da pomognu Kijevu u borbi protiv ruskog napada koji je odnio tisuće života i iz domova protjerao četvrtinu od ukupno 44 milijuna Ukrajinaca. Apelirao je da povećaju vojnu potporu njegovoj zemlji, upozorivši da bi iduća ruska meta mogle biti članice NATO-a u istočnoj Europi. Obraćajući se samitu NATO-a, Zelenskij je rekao da su Ukrajini potrebni borbeni avioni, tenkovi, protubrodsko naoružanje i poboljšana protuzračna obrana kako bi odbacila napade ruskih snaga. “Siguran sam kako razumijete da se Rusija ne namjerava zaustaviti na Ukrajini”, kazao je Zelenskij u videoobraćanju. “Želi ići dalje, protiv istočnih članica NATO-a. Baltičkih država. Poljske zasigurno”, dodao je.

Nove sankcije

“Odlučni smo nastaviti nametati troškove Rusiji kako bi došlo do kraja ovog brutalnog rata”, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Američki predsjednik Joe Biden na sastanku iza zatvorenih vrata kazao je da se zalaže za slanje još vojnika na istočno krilo saveza i da će Washington podržati Ukrajinu s protubrodskim raketama. NATO je ponovno odbacio pozive Kijeva da stane u obranu ukrajinskog zračnog prostora, a Zelenskij je kritizirao Zapad jer nije opskrbio Ukrajinu tenkovima ili modernim proturaketnim sustavima. Stoltenberg je ponovio kako NATO neće slati vojsku ili zrakoplove u Ukrajinu. “NATO tek treba pokazati što savez može učiniti za spas ljudi”, rekao je ukrajinski predsjednik na sastanku.

NATO procjenjuje da je u Ukrajini živote izgubilo već 15 tisuća ruskih vojnika, a da je zbog ozljeda, smrti ili zatočeništva izvan borbe njih 40 tisuća. Britanija je u četvrtak sankcionirala još ruskih banaka, uključujući Gazprombank i Alfa Banku, kao i ženu za koju London tvrdi da je pokćerka ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova. “Putin je već prešao crvenu liniju barbarizma”, rekao je britanski premijer Boris Johnson.

O dodatnim sankcijama Rusiji raspravljalo se i na izvanrednom sastanku članica G7 – šest članica NATO-a i Japana. Čelnici G7 upozorili su Rusiju da ne koristi biološko, kemijsko ili nuklearno oružje. Sve su zemlje spremne prihvatiti izbjeglice iz Ukrajine, dodali su. Pozvali su države koje proizvode naftu i plin da se ponašaju odgovorno i povećaju opskrbu na međunarodnim tržištima. Također su rekli da će izbjeći zabranu izvoza hrane.

Dijana Pavlović Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA