Kroz ovaj tekst pokušat će se što jednostavnije i što jasnije pojasniti značenje i važnost medijske pismenosti, kako bi ciljanim skupinama bilo lakše shvatiti koliko je neophodno biti medijski pismen, posebno zbog činjenice da mnoge zakonitosti komuniciranja ostaju skrivene i zamagljene, što zbog lažnih informacija, dezinformacija i medijske pristranosti pa se komunikacija odvija više po nekoj intuciji nego na temelju razumne primjene nekih ključnih načela. Virtulani svijet u kojem sve više živimo još više doprinosi navedenom, uključujući i neku novu dimenziju stvarnosti i sve težeg određivanja potrebne nam objektivnosti.
Činjenica je da ne postoji neka jedinstvena i općeprihvaćena defincija medijske pismenosti, no najčešće se opisuje kao mogućnost pristupa, analize, kritičkog vrednovanja i stvaranja novog medijskog sadržaja (Kanižaj, 2014). Ili možda da još pojednostavimo- medijska pismenost je sposobnost razumijevanja informacija koje nam se prezentiraju i njenih reakcija.
Međutim, kako bi razumijevali pojam i važnost medijske pismenosti, i kako ista ne bi djelovala zbunjujuće, jer nerijetko pojmovi uđu u uporabu bez jasnog razumijevanja, potrebno je prije svega razumjeti pojam mediji kao i pojam pismenosti.
Mediji su bilo koje komunikacijsko sredstvo koje se koristi za distribuciju informacija i koje utječe na formiranje javnog mijenja i stavova. U komunikacijskim znanostima, takvima se smatraju tiskovine i elektronička sredstva, a u novije vrijeme internet, odnosno društevni mediji koji uključuju različite platforme kao što su Facebook, Twitter i Instagram koje koristimo za distribuciju sadržaja među našim vezama.
Kada upotrebljavamo pojam „masovni mediji“ govorimo o oblicima medija koji igraju važnu ulogu u oblikovanju moderne kulture, koji imaju veliki potencijal pokretanja promjena, odnosno potencijal prilagodbe društvenim promjenama, i koji u konačnici utječu na naše misli, stavove i ponašanje. Nerijetko se i s razlog upotrebljavaju u negativnom kontekstu, jer iskazuju interes sudjelovanja u struktruri društvene moći.
Pismenost možemo definirati kao sposobnost prepoznavanja, tumačenja, razumijevanja i komuniciranja. Vještine pismenosti uključuju sposobnost učinkovitog čitanja, pisanja, govora i slušanja.
S obzirom na činjenicu da su u našim životima mediji stalno prisutni i da uzimaju veliki dio našeg vremena, da utječu na naše živote, formiraju naše stavove moramo itekako biti svijesni potrebe razumijevanja stvaranja i konzumiranja samih informacija i poruka koje se u javnost plasiraju.
Koliko nas zapravo postavi pitanje jesu li informacije i poruke koje se šalju činjenične i objektivne, koliko smo unatoč mnogim pozitivnim stvarima oprezni zbog rizika koji mogu učiniti potrošnju medija potencijalno problematičnom, i koliko smo zapravo svjesni medijske pristranosti kao stalnom problemu unutar medijske industrije. Odgovor na ova pitanja ili razmišljanja upravlo leži u medijskoj pismenosti koja nam, prije svega omogućuje da preispitamo namjeru medija i zaštitimo se od bilo kakvih negativnih utjecaja, da kritički razmišljamo o informacijama koje primamo te da formiramo vlastita mišljenja i poglede na situacije. Bez znanja o medijskoj pismenosti, zbog medijske pristranosti mogli bi potpuno propustiti ili pogrešno protumačiti aktualnosti, važne događaje, jer mediji nerijetko prikazuju onu stranu priče koja ima odgovara u datom vremenu.
Zahvaljujući snazi interneta, svi smo u mogućnosti dijeliti informacije sa svijetom. S toliko slobode u dijeljenju informacija, nemoguće je sve prihvaćati kao pouzdano. Lažne vijesti i dezinformacije postale su raširene i posljednje što želimo je bazirati mišljenja na lažima i dezinformacijama. Upravo platforme kao što su Instagram i Facebook omogućuju brzo dijeljenje informacija, što daje vijestima priliku da se brzo šire, često čineći lažne vijesti uvjerljivima. Za razumijevanje rizika i problema, utjecaja koji mediji mogu imati na nas itekako su važne vještine medijske pismenosti, posebno kod mladih, kod onih koji imaju otežan pristup online platformama i koji nisu navikli na formate vijesti i informacije na mreži, što za posljedicu ima teže razlikovanje lažnih informacija od stvarnih.
Nedvojbeno živimo u eri s velikom bibliotekom informacija koje su nam dostupne. Kako bismo odabrali koje medije konzumiramo, najbolje je prvo analizirati informacije na medijski pismen način. Kada analiziramo neki medij, trebali bi uzeti u obzir relevantnost, točnost, pristranost i pouzdanost sadržaja. Ovdje govorimo o vještini medijske analize koja obuhvaća istraživanja uključena u kritiku medija. Analizom sadržaja možemo odrediti koja je svrha sadržaja i potencijalni utjecaj koji mediji mogu imati. Medijska pismenost usko je povezana s kritičkim razmišljanjem, što predstavlja vrlo bitnu vještinu za odvajanje medijskog sadržaja.
Kreiranje vlastitog sadržaja također doprinosi medijskoj pismenosti ili predstavlja vještinu razvijanja medijske pismenosti. Neki od načina na koje možemo pridonijeti svijetu medija su putem blogova, podcasta, YouTube videa i postova na društvenim mrežama. Uz dobro razumijevanje medijske pismenosti može se stvarati koristan sadržaj s dobrim namjerama, koji će vremenom mjenjati krivu percepciju i naglavačke izvrnute vrijednosti. No tu treba biti oprezan, jer u kontekstu same kompleksnosti društva i masovnih medija svakom pojedincu je omogućeno da svoju istinu plasira u medijski prostor pa se neminovno postavlja pitanje koliko je tu zapravo objektivnosti.
Sposobnost djelovanja na temelju vlatitog znanja o medijskoj pismenosti vrlo je važna vještina koja će djelovanjem na temelju znanja o medijskoj pismenosti donijeti i promjene. Primjera radi, ako pouzdan izvor dijeli informacije o nekom globalnom problemu, a vi se obvežete na doprinos kako bi pomogli u tom cilju – to je djelovanje na temelju vašeg znanja o medijskoj pismenosti.
Znanje uključuje i algoritamsku pismenost, odnosno poznavanje i razumijevanje koncepta koji proizlazi iz algoritama koje web-mjesta i aplikacije koriste kako bi vam pružili medije koji su specifični i relevantni za vas, odnosno kako bi servirali sadržaj na temlju vaših prethodnih aktivnosti i navika. Na taj način uskraćuju se bitne i potpune informacije, što u konačnici može dovesti do krivog formiranja vaših stavova.
Kako postati medijski pismen i kako zapravo znati kome i čemu vjerovati?
Važna je, prije svega stalna edukacija preko resursa dostupnih na internetu koji mogu pomoći na putu medijske pismenosti. S obzirom na količinu medija kojoj smo svakodnevno izloženi, gotovo je nemoguće detaljno analizirati svaki pojedini medij, međutim, učenjem i vježbanjem vještina medijske pismenosti bolje će se pristupiti analizi i ocjeni medija. Važno je i ispitati, odnosno procijeniti medije koje konzumiramo. Najednostavniji način za isto je postaviti si neka ključna pitanja: koja je svrha ovog sadržaja; kome je namijenjen; jesu li informacije došle iz pouzdanog izvora; koje su informacije izostavljene…Na taj način možemo saznati ili se barem približiti procjeni namjere onoga što konzumiramo.
Nažalost, potrebno je i reći da danas mnogi dostupni mediji predstavljaju i prijetnju mentalnom zdravlju pojedinaca, posebno mladih. Naime, različite studije pokazale su vezu između intenzivnog korištenja društvenih medija i tjeskobe i depresije. Uz rizik maltretiranja i uznemiravanja na mreži, postoji i stalni pritisak usporedbe s ostalima na platformama društvenih medija. Ilustracije radi, influenceri su sada istaknuti na društvenim mrežama i nesvjesno utiiskuju sliku kako bi trebali izgledati, kako se ponašati ili kako nešto i na koji način raditi, što je u večini slučajeva loše, jer ne prikazuje stvarni aspekt života, jer odudara od stvarnosti, nerijetko stavljajući luksuz na prvo mjesto kroz sponzoriranje i visoko odabrane sadržaje s namjerom prodaje određene robne marke ili proizvoda. Osobito mlađa publika možda neće razumjeti puni opseg ovih objava i počet će se uspoređivati se s onim što se čini kao idealan život. Upravo zato su vještine kritičkog mišljenja bitne za objektivno gledanje sadržaja.
Uz toliko informacija i medija koji se svakodnevno konzumiraju, medijska je pismenost sada važnija nego ikada prije. Dok se radi na vještinama medijske pismenosti naše kritičko razmišljanje prema medijima i oprez oko onoga što konzumiramo, vremenom bi trebala postati naša navika kroz koju ćemo upijati sadržaj na zdraviji način, posebno kada govorimo o djeci i mladima koji moraju razumjeti medijski sadržaj i na taj način zaštiti se od medijskih manipulacija. Za tako nešto potreban je sustavan rad koji će dovesti do željene medijske pismenosti. U protivnom i nadalje ćemo govoriti o medijskoj nepismenosti kao našem zajedničkom problemu, ili u najboljem slučaju polovičnom rješenju koje opet nigdje ne vodi.
sn/dm
OVAJ PROJEKT FINANCIRAN JE SREDSTVIMA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI AGENCIJE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE
