Kada je krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća Tom Cruise u besmrtnom “Top Gunu” F-14-icom proparao američko nebo, teško da se ijedan tinejdžer u to vrijeme nije barem jednom vidio u identičnoj kožnoj pilotskoj jakni, s Ray-Ban “avijatoricama” na nosu i u adrenalinskom zračnom okršaju s mrskim neprijateljem.

Hoće li isti, doduše manje romantiziran, motivacijski učinak da bi se postalo vojnim pilotom u Hrvatskoj 35 godina poslije imati nabava francuskih borbenih zrakoplova Rafale, tek ćemo vidjeti. Ipak, čini se da u tome ima nešto.

U trenutku dok ovogodišnji maturanti prijavljuju studijske programe koje žele upisati ovoga ljeta, poredane prema prioritetima, Agencija za znanost i visoko obrazovanje na temelju zasad još uvijek privremenih rezultata prijava objavila je ljestvicu popularnosti pojedinih studija prema kriteriju prvog izbora., piše slobodna dalmacija

Zanimljivo je da se među prvih deset najtraženijih studija u zemlji, uz klasike poput logopedije, psihologije, dizajna ili kriminalistike našao i Studij aeronautike – modul vojni pilot zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti (FPZ). Upisna je kvota niska, samo je 15 mjesta, prijavilo se već više od stotinu potencijalnih studenata, a njih oko polovine, točnije 48 u trenutku dok ovo pišemo, navelo ga je kao prvi izbor.

Dakle, da sada, bez rezultata državne mature i bez zaključnih ocjena četvrtog razreda srednje škole, maturanti mogu prema vlastitim željama upisati neki studij, na Aeronautici – modul vojni pilot, bilo bi gužve. Više od tri kandidata kojima je to prvi izbor trenutačno se bori za jedno upisno mjesto.

TOP DESET ZANIMANJA

Ali, od želje do realizacije dug je put, svjesni su toga i na Fakultetu prometnih znanosti, gdje smo potražili odgovore na pitanje što se dogodilo i otkud to da se studij za vojnog pilota “probio” među deset najtraženijih u zemlji.

– Da, sigurno je nabava Rafalea utjecala na porast zanimanja za ovaj studij. Već prošle godine imali smo najveću brojku upisanih u posljednjih deset i više godina, upisali smo osam studenata prve godine i naravno da nam je želja ove godine nadmašiti tu brojku. Ali, pomalo smo oprezni jer baza potencijalnih studenata nije značajno velika. Za njih 48 to je prvi izbor, a s obzirom na to da je selekcijski postupak vrlo zahtjevan i ima više faza u kojima potencijalni kandidati mogu ispasti, vidjet ćemo kako će biti.

Svi se nadamo da ćemo napokon napraviti i taj iskorak i imati, kako mi to kažemo, “pun razred” vojnih pilota – govori izv. prof. dr. sc. Biljana Juričić, predstojnica Zavoda za aeronautiku Fakulteta prometnih znanosti, koja je zajedno s docentom dr. sc. Tomislavom Radišićem, voditeljem Katedre vojnog zrakoplovstva Zavoda za aeronautiku FPZ-a, te izv. prof. dr. sc. Ivanom Grgurevićem, prodekanom za nastavu i studente FPZ-a, naš domaćin u Kampusu Borongaj u Zagrebu gdje je smješten Fakultet i gdje se na preddiplomskoj razini školuju naši piloti. I vojni i civilni, jer u sklopu Studija aeronautike tri su modula – osim za vojnog pilota, tu su i uvijek izvrsno popunjeni studij za civilnog pilota te kontrola leta.

STROGA SELEKCIJA

Proteklih godina situacija nije bila sjajna, nakon entuzijazma devedesetih i ranih dvijetisućitih interes za upis na studij za vojne pilote sve je više opadao. Bilo je generacija kada za let “čeličnim pticama” nije bio zainteresiranih ili ih je bilo malo – dva upisana kandidata. Sve do lani. Generacija koja ove godine upiše studij za vojnog pilota bit će ujedno jedna od prvih koja će nakon petogodišnjeg obrazovanja dobiti priliku letjeti na prvim Rafaleima koji stignu u Hrvatsku, naravno uz potrebnu dodatnu obuku.

Kako uopće izgleda studij i, prema urbanim legendama, stroga selekcija za upis?

– Naš je fakultet nositelj studija, unutar preddiplomskog studijskog sveučilišnog programa Aeronautika – modul vojni pilot, a dio školovanja obavlja se u suradnji s Ministarstvom obrane Republike Hrvatske (MORH), odnosno Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom (HRZ) i Hrvatskim vojnim učilištem (HVU). Upravo smo u procesu izrade, pa i završetka, novog preddiplomskog sveučilišnog studijskog programa, a kasnije ćemo to nastaviti s novim sveučilišnim diplomskim programom, tako da praktički imamo dnevnu suradnju s MORH-om. Evo, i danas njihova velika delegacija dolazi ovdje – kaže prodekan Ivan Grgurević.

Prije koju godinu studij je ponovno vraćen na model “3+2”, to jest preddiplomski dio koji se najvećim dijelom provodi na Fakultetu prometnih znanosti te diplomski, a koji se u potpunosti provodi u Zrakoplovnoj bazi Zemunik, gdje nastavljaju praktični dio, prelaze najvećim dijelom na letačku nastavu, uz određeni dio teoretskih sati na kojima ostaju povezani s FPZ-om u Zagrebu.

– Studenti zapravo već u šestom semestru preddiplomskog studija sele odavde u Zemunik, te se razdjeljuju ovisno o tome hoće li školovanje nastaviti za pilote aviona ili helikoptera. Ne idu svi na sve. Oni su na toj razini već “studenti veterani”, rijetko se dogodi da tu netko zapne. Motivirani su, “izdrilani”, prošli su mnogo toga i tu počinju s temeljnim letenjem, navigacijom i tako dalje, po razdjelima – objašnjava dalje docent dr. Tomislav Radišić. Na kraju petogodišnjeg školovanja oni dobivaju “kacigu i kapu”.

– Nakon završenih pet godina studija naši diplomanti istovremeno postaju i magistri inženjeri aeronautike i časnici oružanih snaga, odnosno poručnici vojni piloti. Sve u jednom paketu, što je odlično za karijeru. Mogu letjeti na Rafaleima ili helikopterima Black Hawk, u “Krilima Oluje”, pomagati u gašenjima požara, raditi kao inženjeri ili u nastavi. Iduće godine studij obilježava tridesetu obljetnicu osnutka, a naših diplomanata ima posvuda. Ne može se letjeti vječno, osobito sada kada dođu zrakoplovi iznimno visokih performansi koji na kraju jako troše pilota – prepričava Tomislav Radišić, koji o mnogim dionicama ovog puta zna najbolje iz prve ruke.

Naime, i sam je školovani vojni pilot desete generacije, prošao je sve etape, od selekcijskog postupka do letenja i povratka u fakultetske klupe na mjestu nastavnika. On najbolje zna i kako izgleda ono što mnogim učenicima predstavlja nepremostivu prepreku za “upad” na studij – selekcijski postupak.

Naime, kandidati za upis na studij trebaju proći niz zahtjevnih faza odabira u kojima, naravno, sudjeluje i MORH, a koje traju ukupno šest mjeseci: od zdravstvenih pregleda, psihotestiranja do selektivnog letenja i boravka u vojnom kampu. Zanimljivo je da se za vojne pilote mogu prijaviti i učenici trećih i četvrtih razreda srednjih škola koji prolaze taj selekcijski postupak, s tim da se “trećaši” prijavljuju za studij godinu unaprijed i, naravno, moraju završiti srednju školu. Svima je uvjet za studij i položena državna matura. Kako selekcijski postupak zahtijeva i samostalno letenje, to praktički znači da u avion, nakon odrađene obuke, potpuno sam može ući mladić ili djevojka (ima i njih) već sa 17 godina.

ŠEST TJEDANA LETENJA

Selektivno letenje bilo je i Tomislavu Radišiću najteži dio “prijemnog”.

– Letačka obuka s instruktorom traje u ograničenom opsegu od 11, 12 sati leta, oko šest tjedana. Kandidati koji su uspješni završavaju selekcijsko letenje samostalnim letom. Tu je i puno učenja, morate znati sve o tom avionu, imati na kraju i ruku za letenje, pokazati da vam nije muka pri nekim manevrima, i onda sve to odjednom pokazati u 45 minuta leta instruktoru do te razine da on može potpisati da idete samostalno u avion. To mi je bilo najstresnije, taj kontrolni let gdje se morate dokazati instruktoru. Nakon toga morate moći sami sjesti u avion, poletjeti, napraviti dva kruga, sletjeti, a da nitko ne sjedi s vama u avionu – prisjeća se Radišić prvih samostalnih koraka među oblacima.

pak, svi će se naši sugovornici složiti kako su sve muke “po etapama” vrijedne upisa studija koji na kraju nosi i niz benefita – ne manje važno je i to da su za studente tijekom studija osigurane stipendije od strane MORH-a te besplatan smještaj.

– Oni su studenti kadeti, prepoznatljivi su na fakultetu jer dolaze u uniformama već od prve godine. A imaju i bolji prosjek od ostalih smjerova na fakultetu – otkriva prodekan Grgurević. Predstojnica Biljana Juričić za mladiće i djevojke koji još uvijek važu oko izbora budućeg studija ima, pak, kratku poruku: “Odvaži se. Prihvati izazov, postani vojni pilot!”

– Puno je urbanih legendi o tome kakav moraš biti da bi postao vojni pilot. Svega tu ima, od toga da ne smiješ imati plombe u zubima do toga da ne smiješ biti (pre)visok. To su bajke. Ima ljudi s metar i devedeset i viših koji lete bez problema. Možda za jednu letjelicu jesi, ali za drugu nisi. U svakom slučaju želim reći mladima da je to izvedivo, da se ne obeshrabre pričama da je selekcija zahtjevna, a studij težak. Sve što vrijedi je teško – poručuje docent dr. Tomislav Radišić. , piše slobodna dalmacija