I dok mađarski ministar upozorava na rizike od takve odluke, druge zemlje članice sve glasnije zagovaraju kopnenu “mirovnu misiju”

Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó nakon sastanka sa svojim europskim kolegama izjavio je u Bruxellesu kako je rizik koji prijeti od ukrajinsko-ruskog rata ušao u novu dimenziju, rekavši kako Mađarska mora poduzeti čvršće i jasnije poteze kako bi osigurala mir i sigurnost u zemlji., prenosi jutarnji list

– Vrlo je vjerojatno da neće biti postignut dogovor između zemalja EU o sankcijama i prekidu ruske opskrbe energentima – rekao je, dodavši kako neće poduprijeti nijednu inicijativu koja bi ugrozila isporuku energenata Mađarskoj, prenosi Hungary Today.

Ideju radikalnih sankcija koje bi zaustavile rusku isporuku nafte i drugih energenata zagovara dio europskih zemalja, no mnoge poput Mađarske smatraju je preopasnom za europsko tržište, gospodarstvo, kućanstva…about:blank?unblockia=true

Mađarski ministar poručio je kako takva odluka neće dovesti do ujedinjenja Europe.

– Brojne zemlje ovise o ruskoj opskrbi. Ne činimo to radi zabave. Opskrba energentima nije filozofsko, ideološko pitanje, nego je to stvar čiste matematike.

Odgovorio mu je ukrajinski ministar Dmitro Kuleba, rekavši kako “briga o potrebama mađarskih državljana ne znači da bi trebalo zažmiriti na ubojstva Ukrajinaca”.

– Mi ne branimo samo svoju zemlju, nego i cijelo istočno krilo NATO saveza, uključujući Mađarsku, dodao je.

‘Naši su interesi vrlo jasni’

I dok mađarski ministar upozorava na rizike od takve odluke, druge zemlje članice sve glasnije zagovaraju kopnenu “mirovnu misiju” u Ukrajini. Mađarska smatra kako bi uspostava zone zabrane letenja bio izravan čin rata prema Rusiji, kao što bi to bilo i slanje kopnene vojske preko ukrajinske granice.

– To moramo izbjeći. Interesi Mađarske vrlo su jasni, želimo ostati izvan ovog rata. Držat ćemo se naših, ali i NATO-ovih načela i izbjeći bilo kakav pokušaj da nas se uvuče u rat – rekao je dodavši kako je potrebno učiniti sve što je moguće da bi se izbjeglo da NATO postane zaraćena strana u sukobu Ukrajine i Rusije, kao i da se rat ne proširi izvan ukrajinskih granica.

– Mađarska će dati sve od sebe da pomogne Ukrajini, ali nećemo u tu zemlju slati bilo kakvo oružje. Smrtonosno naoružanje neće prijeći granice naše zemlje – istaknuo je, prenosi Hungary Today.

Dodao je kako su Mađarska i Poljska podnijele velik teret ukrajinskih izbjeglica, unatoč manjku potpore iz europskih fondova. Mađarski ministri još su ranije optužili Europsku uniju da im uskraćuje financijska sredstva jer se tako osvećuju njihovim propisima koji zabranjuju “LGBTQ lobiju da zauzme škole”.

EU i saveznici dosad su nametnuli snažne sankcije Rusiji i Bjelorusiji, uključujući izuzeće više ruskih banaka iz međunarodnog sustava transakcija SWIFT, izolaciju tih država iz globalnog financijskog i trgovinskog sustava, kao i blokadu imovine brojnih ruskih i bjeloruskih državljana. No, ovog tjedna morat će biti donesena najvažnija i za sve najteža odluka, kako će se EU postaviti prema ruskom energetskom tržištu.

Poljska za oštre sankcije, Moskva zabrinuta

U pripremi terena za raspravu, poljski premijer Mateusz Morawiecki tijekom vikenda je pozvao da se u novi, peti paket sankcija uključi i blokada trgovine s Rusijom “što prije je moguće”, uključujući pomorski i kopneni promet. “Potpuno odsijecanje ruske trgovine dodatno bi natjeralo Rusiju da razmisli bi li bilo bolje zaustaviti ovaj okrutni rat”, rekao je Morawiecki.

Što nije naišlo na očekivani odjek u Češkoj, formalnoj saveznici u okviru Višegradske skupine. Potpuna zabrana trgovine s Rusijom nije realna jer četiri paketa sankcija EU dobro funkcioniraju, rekao je češki ministar financija Zbyněk Stanjura iz Građanske demokratske stranke (ODS) iz koje je i premijer Petr Fiala. “Prema onome što sam čuo od kolega ministara financija iz drugih zemalja, mislim da ovaj prijedlog neće dobiti podršku”, rekao je Stanjura. Dok češka vlada tvrdi da promiče najstrože sankcije protiv Rusije, potpuna zabrana trgovine značila bi kraj uvoza plina i nafte iz Rusije – što je potez neprihvatljiv za nekoliko zemalja EU, uključujući Njemačku i Austriju.

Poljska i baltičke zemlje računaju da će ih na sastanku Europskog vijeća podržati Biden koji je nedavno zabranio uvoz ruskih energenata, a slijedila ga je Ujedinjena Kraljevina. Takav se scenarij može očekivati jer bi to bio izuzetno težak udarac na Moskvu. Još se uvijek čeka odgovor na pitanje kolik bi bio udarac na članice EU ovisne o ruskoj nafti i plinu.

Mogući europski embargo na rusku naftu pogodio bi “cijeli svijet”, upozorio je Kremlj uoči sastanka Vijeća ministara.

– Takav bi embargo imao vrlo ozbiljan utjecaj na svjetsko tržište nafte, štetan utjecaj na energetsko tržište u Europi. Očito je da Amerikanci tu ništa ne bi izgubili, njihova bi pozicija bila bolja nego europska”, ocijenio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Nije neuobičajeno da se Peskov javlja prije sastanaka u Bruxellesu, ali ovaj je istup, pisao je ranije naš Željko Trkanjec, pokazatelj da Moskva zabrinuto iščekuje ishod ovog tjedna.