Pobuna na Vrhovnom sudu, otkantali Dobronića…

Pobuna na Vrhovnom sudu, otkantali Dobronića…

Na Općoj sjednici Vrhovnoga suda Republike Hrvatske 14. ožujka 2022. jednoglasno je odlučeno da će Vrhovni sud pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske pokrenuti postupak ocjene suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske zakonske odredbe o provođenju sigurnosnih provjera za sve suce svakih pet godina (članak 86.a Zakona o sudovima).

U prijedlogu za pokretanje postupka Vrhovni će sud predložiti privremenu obustavu radnji koje se poduzimaju na osnovi osporene zakonske odredbe, piše u priopćenju glasnogovornik Vrhovnog suda Republike Hrvatske sudac Željko Pajalić.

Ta je promjena zakona izglasana 11, veljače 2022. godine, u sklopu paketa izmjena pravosudnih zakona.

U jednom od zakona, o kojem se u Saboru raspravljalo, precizira se postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda i glavnog državnog odvjetnika. Uvodi se obvezna sigurnosna provjera svih sudaca i državnih odvjetnika svakih pet godina (članak 86.a Zakona o sudovima).

– Ono što smo dobili iz sudačkih krugova sigurno nije preveliko oduševljenje. Volio bih naglasiti da moramo priznati da je percepcija i vjera građana u pravosuđe je izuzetno loša. Imamo s jedne strane puno sudaca i sutkinja koji rade pošteno i časno svoj posao, ali se u tom žitu našlo kukolja, svi pamtimo afere u kojima su sudjelovali ljudi iz sudstva ili DORH-a koje su snažno mirisale na korupcije. Ako želimo vraćati povjerenje u pravosuđe, neke stvari ćemo morati mijenjati. Sigurnosna provjera je jedna od tih stvari jer očito je da moramo znati s kim se ti ljudi druže, kako funkcioniraju, od čega žive. Važni su i porezni zakoni i rad Porezne uprave jer smo imali situacije ogromnog nesrazmjera imovine kod pojedinih sudaca i djelatnika u DORH-u i definitivno će sustav tu morati biti puno otvoreniji. Na taj način najbolje možemo pokazati građanima da smo spremni mijenjati pravosuđe, rekao je u veljači Mišel Jakšić, predsjednik Odbora za pravosuđe (SDP), u HRT-ovoj emisiji “Studio 4”, dodajući da se sustav mora zaljuljati i promijeniti.

– U svakom slučaju mislim da se radi o dobrim izmjenama. Vezano za izbor predsjednika Vrhovnog suda znamo da smo prošli teško razdoblje i da je Ustavni sud ukazao na to da određene norme treba precizirati. Izmjene zakona upravo su to, određuju rokove do kada predsjednik treba prispjele kandidature poslati Općoj sjednici Vrhovnog suda i Odboru za pravosuđe. Također se određuje rok da DSV mora samo potpuno prijave dostaviti predsjedniku RH. Treba treba precizirati i što ako se predsjednik Vrhovnog suda ne imenuje na vrijeme, daje se ovlast DSV-u da imenuje vršitelja dužnost iz redova sudaca Vrhovnog suda, rekao je Dražen Bošnjaković, HDZ-ov član Odbora za pravosuđe.

Govoreći o aferama vezanim za pojedine suce poput onih u Osijeku, Bošnjaković je rekao kako one bacaju sjenu na rad svih dobrih sudaca.

– U sustavu imamo gotovo 1700 sudaca i 600 državnih odvjetnika, u jednom takvom broju dešavaju se stvari koje su vrlo loše i bacaju sjenu na povjerenje i jačaju ionako lošu percepciju o radu sudbene vlasti. Ovo što se radi vezano za sigurnosne provjere vjerujem da će ojačati normativni okvir i pridonijeti da takvih stvari u pravosuđu nema te će se pozitivno reflektirati na percepciju o pravosuđu, rekao je Bošnjaković naglašavajući važnost bržeg rješavanja predmeta.