DR. SC. BRANKO BOGUNOVIĆ Fakultet ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli

O tome kakve će biti kratkoročne i dugoročne posljedice sankcija prema Rusiji na turizam, kako u svijetu tako i u EU-u, posebno u Hrvatskoj, razgovarali smo sa dr. sc. Brankom Bogunovićem, znanstvenim savjetnikom na Fakultetu ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Koji će sektori trpjeti najviše štete – hoteli, putničke agencije…? Rast cijena energenata važan je faktor… Javlja GLAS SLAVONIJE

U ovom trenutku teško je bilo što prognozirati, prije svega jer je potpuno otvoreno kako će se ova tužna situacija dalje razvijati. Ono što zasad sigurno znamo jest da će bar kratkoročno doći do skoka cijena energenata, koji bi mogao biti i znatan, a naravno i utjecati na generiranje ukupne inflacije, odnosno na daljnja poskupljenja. Tu valja pratiti ponašanje OPEC-a, kao i odnos Zapada s Iranom, jer bi oni mogli kompenzirati nedostajuću rusku ponudu naftnih derivata i stabilizirati cijene. Putovanja će sigurno poskupjeti i to ponajviše u komponenti prijevoza (nafta), a od drugih inputa u turizmu najviše se može očekivati porast cijena hrane. Investicije će u velikom dijelu stati jer će zbog znatnog utjecaja Rusije na brojne sirovine (željezo, drvo, rijetki materijali) cijene gradnje doći u domenu koja u pitanje dovodi povrat investicija. Sve se skupa, osim u segmentu luksuza, kod kojeg za pravu robu uvijek možete dizati cijenu, neće moći preliti na konačnu cijenu. Naše je tržište (i uostalom naš dominantni proizvod i njegova kvaliteta) uglavnom prilično cjenovno osjetljivo. Ako gledamo po sektorima, mislim da će ovo dodatno opteretiti avioprijevoznike, koji se ionako nisu kako treba oporavili ni od pandemije, a sada će, uz ugroženu sigurnost i mijenjanje ruta, morati i znatno podići cijene, u momentu kada im nasušno treba povećanje poslovanja. Ekonomija je u velikoj mjeri psihološka stvar, a inflacija se već očekivala. Mislim da će se potražnja stoga dodatno stisnuti, ljudi će početi malo opreznije brojiti novac.

S tim u vezi, hoće li hrvatski turizam zbog situacije oko Ukrajine i sankcija prema Rusiji biti jedna od većih kolateralnih žrtava?

– Sve naravno ovisi o scenariju daljnjeg razvoja vojnih sukoba, odnosno hoće li se oni širiti izvan Ukrajine i gdje. Ostane li to samo sukob unutar Ukrajine, prvo što će biti problematično jest pozicija Europe kao makrodestinacije. Posjetitelji iz SAD-a već otkazuju rezervacije za ovo ljeto, ili traže mogućnost da im se besplatno otkazivanje dopusti do tjedan dana prije dolaska, što je za ponuditelje smještaja uglavnom neprihvatljivo. Dakle, ono što prvo pati su daleki letovi i daleka putovanja. Međutim, mi igramo na mali broj bliskih tržišta koja će biti motivirana za jednostavna i bliska putovanja, gdje bismo opet mogli iskoristiti situaciju, kao što je to bilo u vrijeme pandemije. Ono što bi mogla biti razlika jest što ljudi za pandemije nisu puno trošili na druge stvari pa smo u 2020. i 2021. mogli poprilično podići cijene, tržište nije puno marilo. Nisam siguran da će se to u istoj mjeri moći i 2022. (naravno, ako sve drugo bude bilo u redu). Inflacija je već tu i prodavanje po nominalno istoj vrijednosti kao prošle sezone znači realni pad prihoda. Ako ove sezone ostvarimo isti volumen na istim cijenama kao i prošle, izgubit ćemo za inflaciju, ali i to bi, prema meni, bio fantastičan rezultat iz ove perspektive.

Vidimo da neke članice EU-a već blokiraju brojne jahte ruskih milijardera, a njih puno u sezoni doplovljava i u Jadran, a otkazuju se i dolasci ruskih kruzera, kao i rezervacije agencija na ruskom emitivnom tržištu. Kako se domaći turizam uopće može prilagoditi ovakvoj situaciji?

– Rusija i Ukrajina zajedno su činile oko 2 % turističkog prometa u pretpandemijskoj 2019., dakle nekih nešto više od 1,7 milijuna noćenja. Nije zanemarivo, ali, srećom, ni kad ih zbrojimo, ne ulaze u naših top 10 tržišta. S obzirom na gubitke koje će turizam imati i što bi se sve u ekonomiji moglo događati, mislim da je ovo najmanji problem o kojem se trebamo brinuti. Što se tiče jahti, megajahte, osim utjecaja na imidž, nisu dosad bile toliko velik generator turističkog prihoda, kao, na primjer, u susjednoj Crnoj Gori s Porto Montenegrom, Porto Novim, odnosno ukupnom politikom cijena nafte za jahte u Crnoj Gori.

Može li i kojim mjerama Vlada RH pomoći da bi se potencijalne štete u turizmu u predstojećoj sezoni svele na najmanju moguću mjeru…? Koliku bi zapravo “rupu u turizmu”, a onda i u budžetu, mogao prouzročiti izostanak gostiju iz Ukrajine (zbog rata) i Rusije (zbog sankcija)…?

– Prema istraživanju TOMAS ljeto 2017., prosječna je dnevna potrošnja ruskih turista bila nešto iznad 120 eura. Pretpostavimo li da je ukrajinska potrošnja bila slična, kao i da je većina ruske potrošnje tijekom putovanja bila plasirana u Hrvatskoj (a obje su pretpostavke prilično velike), to nas dovodi do maksimalne štete od otprilike 200 milijuna eura. Realni mogući ekonomski gubitak nije ni izbliza toliki, jer je to ukupni devizni priljev, sam učinak na BDP je uvijek manji zbog curenja (npr. uvezena roba i slično). Vlada RH će morati reagirati, prije svega u segmentu stabiliziranja cijena i osiguranja dostatnih količina, napose energenata i hrane, da bi turizam uopće mogao funkcionirati. O tome da se situacija mora kontinuirano nadzirati i maksimalnom se brzinom reagirati na sve što se događa u smislu komunikacije s tržištem i svim potrebnim mjerama, uopće nije potrebno previše govoriti.

Dosta dugo smo puštali potpuno slobodan smjer razvoja turizma, što u nekim stvarima nije bilo baš optimalno. Potom je došla pandemija i Vlada je počela reagirati. Ono što će sada biti potrebno jest daleko složenije i upravljački zahtjevnije i od pandemije. Nadajmo se da će Vlada biti dorasla tom zadatku. (D.J.) Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA