Ne stanu li ratne trube u žitnici na istoku Europe, ona neće biti niti zasijana, kaže Toni Raič Vijest donosi GLAS SLAVONIJE

Gospodarski potresi izazvani agresijom na Ukrajinu, uz Rusiju, vodeću žitnicu na istoku Europe, osim što se odnose na divljanje cijena žitarica i trgovanje tom robom, refleksiju imaju, ili će ju tek imati, i u stočarstvu, koje ionako već duže vrijeme stenje pod teretom preskupe stočne hrane i poskupljenja drugih inputa, pa proizvodnja u tom dijelu pada.

Jer, primjerice, cijena pšenice, kaže direktorica Žito zajednice Nada Barišić, sada je na burzama 400 eura po toni, a terminska joj je za žetvu 2022., oko 300 EUR/t, dok tovljači ističu kako je kukuruz skočio na više od 2,20, 2,30 kuna za kilogram.

Inputi “gore”

Uz to, Mađarska, primjerice, na krizu odgovara uvođenjem suspenzije na izvoz svojih žitarica, i to njih strateških osam, a među kojima je i kukuruz. Stoga, domaći tovljači opravdano strahuju od daljnjeg rasta cijena stočne hrane, dok im, s druge strane, Ukrajina u smislu vanjskotrgovinske razmjene nema ulogu, jer riječ je o tzv. trećoj zemlji u odnosu na EU, pa ima drugačije veterinarske statuse i druge razlike, kao što je i pristup bolestima slinavka i šap, protiv kojih se ne bori eutanazijom nego cijepljenjem, pa se ustaljeni kanali izvoza hrvatske junadi u Italiju, Libanon i Libiju nastavljaju neovisno o ratnim sukobima na istoku Europe. Naše tovljače svojedobno je zanimala ukrajinska telad težine 150 do 200 kilograma, no, zato što zemlja nije članica Unije te ima drugačije statuse i pravila, okrenuli su se prema teladi iz Rumunjske.

– Ukrajina za nas nema značenje u smislu uvoza/izvoza, s tim da ima veliki stočni fond, no lošiju kvalitetu robe, ali događaji u njoj značit će za zemlje koje su kupovale od nje, pa će to izazvati još veći deficit robe koji je već ionako prisutan, pa june za klanje ne možete naći ni povećalom. Jer i inputi su otišli gore, ljudi su manje proizvodili, pa junadi praktički nema. To vodi u rast cijena, no ne znam čega. Nitko u Hrvatskoj nema junadi za izvoz, što vrijede i dobre cijene kada junadi nema – kaže tovljač i veterinar Darko Celovec iz koprivničko-križevačkog kraja. Cijena kukuruza je, nastavlja, s 1,80 skočila na 2,20 kn/kg.

– Cijena žitarica bit će visoka, s tim da ni žitnica Ukrajina zbog ruske invazije ovu sjetvu neće odraditi, pa će i cijena stoke biti velika. Naše cijene jesu otišle gore, no svega 20-ak posto, ali su inputi u proizvodnji zato porasli 40 do 50 %, pa je proizvodnja pala 20 do 30 posto. Događaji u Ukrajini i oko njezinih žitarica reflektirat će se na europske cijene mesa, a time i kod nas – upozorava Celovec.

– U stočarstvu će biti jako izazovno i nepredvidivo – ocjenjuje tovljač Toni Raič iz bjelovarsko-bilogorskog kraja – kako će se događaji u Ukrajini odraziti na domaći tov junadi.

– Već se sada reflektiraju na nj, jer je Ukrajina među vodećima u proizvodnji i izvozu žitarica i uljarica koje su izvor proteina u hrani za telad i junad. Sada je sve to zbog ratnih zbivanja duboko poremećeno. Kada je riječ o cijenama na burzama, praktično junad u ovom momentu je 25 i 26 kn/kg. Sve zemlje koje imaju kapacitete da stvaraju zalihe, one će ih i stvarati. Cijene lete u nebo, žao mi je da se sve to događa – kaže Raič. Na novonastalu situaciju već reagiraju i dobavljači, i to nepovoljno za proizvođače – zbog neizvjesnosti traže načine osiguranja svojih pozicija.

Raskidaju ugovore

– Imali smo prošlog tjedna razgovore s dobavljačima hrane, srušeni su nam ugovori na godišnjoj razini, a jamčili su nam da imaju sirovine osigurane za nas. Opravdali su to izvanrednošću situacije. To se nikada nije dogodilo, imali smo svoje interne tržne redove, dogovorili bismo se, i nismo raskidali ugovore – upozorava Raič. Na ozbiljnost situacije upozoravaju i u Baby Beefu koji okuplja oko 90 posto tovljača u Hrvatskoj, a u čijem je tovu oko 120.000 grla junadi.
Njegov novi predsjednik Zvonimir Širjan, upozorava na rast cijena kukuruza, pšenice, sojine sačme, dok je s druge strane cjenovni udar na ureu i drugo. – Ratari će se snaći, prodat će kukuruz i pšenicu skuplje, no stočari su u posebno specifičnoj situaciji. Pritišću nas sa svih strana, gotovo nitko nema razumijevanja za našu poziciju, proizvođači ovo neće moći sami izgurati, pa treba intervenirati država. Naše cijene ne pokrivaju ulazne troškove, gubitke bilježimo dva puta dnevno, i u tim uvjetima teško je izdržati dugo. Mazohistički je to rad, ljudi imaju ljubav prema toj proizvodnji, uložili su veliki novac u proizvodnju, objekte, trebaju daleko širi suport – upozorava Širjan. Pretočeno u brojke, u cijene, kaže čelnik Baby Beefa, proizvođačka cijena junadi minimalno je 25 kuna za kilogram žive vage, a tovljači mogu ostvariti samo 18 do 20 kuna, s tim da su to cijene do prije rata u Ukrajini.

Odleti li, slikovito rečeno, sve u nebo, to je, ocjenjuje Toni Raič, izvanredno stanje kojem treba i izvanredno pristupiti.

– Mora se pogledati izravno situaciji u oči i ne kalkulirati mnogo hoće-neće biti. Ako se može, neka se reagira, i ne čekati s tim ni sata – Raičeva je poruka, kao i podsjećanje – ne stanu li ratne trube u žitnici na istoku Europe, ona neće biti niti zasijana. Posljedice će trajati više godina, ne samo jednu.

Suzana Župan Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA