Oštećeno nuklearno istraživačko postrojenje u Harkivu, Rusi najavili humanitarne koridore prema Rusiji

Oštećeno nuklearno istraživačko postrojenje u Harkivu, Rusi najavili humanitarne koridore prema Rusiji

Nastavlja se rusko granatiranje ukrajinskih gradova. Pod paljbom je i Mariupolj u Azovskom te Mikolajiv na Crnom moru. Najžešće borbe vode se u predgrađima Kijeva, a Ukrajinci procjenjuju da ga Rusi žele potpuno opkoliti te poručuju da se spremaju za finalni krvavi obračun. Završen je i treći krug rusko-ukrajinskih pregovora, održan na granici Bjelorusije i Poljske. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je kako će otvoriti u 8 sati otvoriti koridore kako bi civili iz Kijeva, Černjihiva i Harkiva putovali u Rusiju, neki preko Bjelorusije. Javlja jutros HRTV

Ključni događaji:

➡️ U nacionalnom parku – kod bjeloruske granice, završen je treći krug mirovnih pregovora ruskih i ukrajinskih pregovarača. Ukrajinski pregovarači potvrdili su – da je ostvaren “manji napredak” prema uspostavi humanitarnih koridora, ali da nema znatnog poboljšanja stanja.

➡️ Ruska ofenziva u Ukrajini nastavljena je u utorak, ali znatno sporijim tempom, objavila je ukrajinska vojska, dok su uplašeni stanovnici pokušavali pobjeći iz bombardiranih gradova.

➡️ Rusko ministarstvo obrane priopćilo je kako će otvoriti “humanitarne koridore” od utorka u 8 sati ujutro. Civili koji napuštaju gradove Kijev, Černjihiv i Harkiv putovali bi u Rusiju, neki preko Bjelorusije.

➡️ Dok bombardiranja ne prestaju, a brojka poginulih civila stalno raste i prešla je 400, analitičari procjenjuju, da Rusija sada već s 95 posto svoje vojne sile napada Ukrajinu.

➡️ Pod nemilosrdnim granatiranjima je i lučki grad Mariupolj u Azovskom moru, kao i grad Mikolajiv na Crnom moru. Najžešće borbe vode se u predgrađima Kijeva, a Ukrajinci procjenjuju – da ga Rusi žele potpuno opkoliti te da se spremaju za finalni krvavi obračun.

➡️ Na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a Sjedinjene Države i njihovi saveznici zatražili su od Rusije da osigura sigurne prolaze za civile iz gradova pod opsadom te dostavu pomoći na područja na kojima se vode borbe. Stanje u Ukrajini se, upozorava SAD, rapidno pogoršava.

Tijek događaja pratite uživo:

08:49

Dragan Nikolić u Lavovu je razgovarao s Vladimirom Lipinskim, vlasnikom jedne trgovine, koji je nekada radio kao turistički vodič za područje bivše Jugoslavije. U razgovoru za HRT poručio je: “Bok, braćo Hrvati, kažem braćo jer ste vi balkanski Ukrajinci, vi ste srušili jugoslavenski imperij, mi rušimo ruski. Imamo puno zajedničkog.” 

Vladimir je imao trgovinu alkoholnim pićima, no već treći-četvrti dan rata bila je zabranjena kupovina alkohola.

– Trebaju trijezni ljudi pobjeđivati Ruse. Rusi neka piju votku, rakiju, mi nećemo. Imam prodavaonicu specijaliziranu za alkohol, ali time više ne trgujem, to znaju i vaši novinari koji su htjeli kupiti, ali nisu mogli. Umjesto alkohola prodajem cigarete, moram opstati kao privatnik. Moram platiti porez da naša država bude jača, ima više novca. Kao Napoleon, kada su ga pitali što treba za pobjedu, rekao je – novac, novac i samo novac, rekao je.


Poginuo mladi ukrajinski košarkaš

08:47

Još je jedan mladi ukrajinski sportaš izgubio je život u ratu. Ukrajinski mediji javljaju kako je talentirani devetnaestogodišnji Bohdan Popova poginuo tijekom ruskog napada, no okolnosti njegove smrti još nisu poznate.


Zasjeda Europski parlament, Blinken u Estoniji

08:33

U Starsbourgu se nastavlja plenarna sjednica Europskog parlamenta. Zastupnici će raspravljati o posljedicama ruske invazije na Ukrajinu, te zbrinjavanju sve većeg broja izbjeglica. Rastuća humanitarna kriza na dnevnom redu je i poslijepodne, kad će na sjednici sudjelovati i predstavnici Europske komisije i Vijeća. Na konferenciji za novinare posebno će biti govora o problemu dezinformacija.

Američki državni tajnik Anthony Blinken nastavlju svoju diplomatsku misiju po europskim zemljama, članicama NATOa. Nakon Latvije danas boravi u posjetu Estoniji, gdje će se sastati sa čelnim ljudima zemlje i razgovarati o NATO-ovim operacijama u Estoniji. 

Svjetska banka šalje Ukrajini više od 720 milijuna dolara pomoći

08:25

Izvršni odbor Svjetske banke odobrio je u ponedjeljak dodatni paket potpore Ukrajini koji uključuje dopunski zajam od 350 milijuna dolara i 139 milijuna dolara jamstava. Banka je također pokrenula mobilizaciju bespovratnih sredstava u iznosu od 134 milijuna dolara i paralelno financiranje od 100 milijuna dolara. Ukupno je riječ o 723 milijuna dolara.

– Grupacija Svjetske banke poduzima brze mjere kako bi podržala Ukrajinu i njezin narod koji se suočava s nasiljem i ekstremnim uvjetima koje je uzrokovala ruska invazija. Ovo je prvi od mnogih koraka koje ćemo poduzeti kako bismo pomogli u rješavanju dalekosežnih posljedica koje će ove kriza imati za ukrajinski narod i gospodarstvo, rekao je predsjednik Svjetske banke David Malpass.

U sljedećim mjesecima Svjetska banka pripremit će paket potpore Ukrajini vrijedan tri milijarde dolara.


Rusi najavili otvaranje koridora za civile, prema Rusiji

08:16

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je kako će otvoriti “humanitarne koridore” od utorka u 8 sati ujutro, navodeći koridore iz glavnog grada Kijeva, kao i gradova Mariupolja, Harkiva, Černjihiva i Sumija koji su svi bili pod teškim napadom.

Civili koji napuštaju gradove Kijev, Černjihiv i Harkiv putovali bi u Rusiju, neki preko Bjelorusije, izvijestila je novinska agencija Interfax, pozivajući se na izjavu ruskog odbora zaduženog za humanitarnu koordinaciju u Ukrajini.

Irpin pod žestokim napadima

08:06

U gradu Irpinu, na sjeverozapadnom rubu Kijeva, stanovnici su trčali s malom djecom u kolicima ili s bebama u naručju, dok su drugi nosili nosiljke za kućne ljubimce, plastične vrećice i kofere.

– To je kao katastrofa, grad je skoro uništen, a u četvrt u kojoj živim kao da nema kuća koje nisu bombardirane. Jučer je bilo najteže bombardiranje, a svjetla i zvuk su tako strašni, cijela zgrada se trese, rekla je mlada majka, držeći bebu umotanu u deku dok je njezina kći stajala po strani, prenosi Reuters.

Novinari AFP-a svjedočili su tisućama civila koji su bježali od borbi neslužbenim putem za bijeg iz Irpina prema glavnom gradu. Djecu i starce nosili su na tepisima koji su služili kao nosila na trasi koja vodi preko improviziranog mosta putem koji osiguravaju vojska i dobrovoljci. Očajni ljudi napustili su stvari i teške kovčege kako bi se ugurali u autobuse izvan ratne zone.

– Nismo imali svjetla kod kuće, nismo imali vodu, samo smo sjedili u podrumu. Neprestano su se čule eksplozije… U blizini naše kuće su automobili, u jednom su bili mrtvi ljudi… zastrašujuće, rekla je Ina Šerbanjova, 54, ekonomistica iz Irpina, za AFP.

Izbjeglice koje su pokušavale pobjeći iz grada koristeći dogovorene rute za bijeg zaustavljene su jer je cesta prema kojoj su bili usmjereni minirana, priopćio je u ponedjeljak ICRC. Jedan ukrajinski padobranac ispričao je o borbi “prsa u prsa” u Irpinu, rekavši da “pokušavamo istisnuti (ruske vojnike) van, ali ne znam hoćemo li to biti u potpunosti u stanju učiniti”.

Na sastanku VS-a zatraženo osiguranje sigurnih prolaza za civile

08:01

O humanitarnoj situaciji u Ukrajini razgovaralo se i na sjednici Vijeća sigurnosti. Poljska je dosad primila više od milijun izbjeglica iz susjedne zemlje, a dio ih je krenuo prema Mađarskoj, Slovačkoj, Moldaviji i Rumunjskoj. U Hrvatsku je do sada stiglo oko dvije tisuće šesto izbjeglica.

Na sastanku VS-a Sjedinjene Države i njihovi saveznici zatražili su od Rusije da osigura sigurne prolaze za civile iz gradova pod opsadom te dostavu pomoći na područja na kojima se vode borbe. Stanje u Ukrajini se, upozorava SAD, rapidno pogoršava.

– Civili u Mariupolju, Harkivu, Melitopolju i drugim gradovima očajnički trebaju pomoć, pogotovo medicinske potrepštine koje mogu spasiti živote, izvijestio je Martin Giffiths, koordinator humanitarne pomoći UN-a.

– Stalna predstavnica SAD-a danas nas je optužila da se ne pridržavamo preuzetih obveza o organiziranju sigurnih humanitarnih koridora. Dajte da to rasčistimo: još jednom naglašavamo da opasnost za civile u Ukrajini ne predstavlja ruska vojska, koja ne otvara vatru na civilnu infrastrukturu. To čine ukrajinski radikali i neonacisti koji su uzeli civile za taoce. Oni iskorištavaju građane kao živi štiti i ne dopuštaju im da napuste gradove, poručio je Valsili Nebenzia, ruski ambasador u UN-u.

– Prema dostupnim informacijama iz mog glavnog grada, Rusija je potkopala dogovore o humanitarnim koridorima i žao mi je, dragi moji veleposlanici, svi vi koji ste me danas zvali, što razgovaramo o tome. Dogovor je postignut, a Rusi ga se ne drže, odgovorio je Sergij Kislitsia, ukrajinski ambasador u UN-u.   Vijest u cijelosti pročitajte na izvornom LINKU

DEMOS MEDIA