Dubravko Mihaljek: Otvara se složeno pitanje budućnosti mirovinskog sustava

U zadnjih 20 godina stopa zaposlenosti u Hrvatskoj u prosjeku je ispod 60 posto, što znači da gotovo 40 posto stanovništva u radnoj dobi nema registriranih prihoda iz kojih se u najvećoj mjeri financiraju izdaci za mirovinsko, zdravstveno i ostala socijalna osiguranja. Javlja GLAS SLAVONIJE

Dulje i zdravije

Ovaj podatak tijekom predavanja “Starenje stanovništva u Hrvatskoj i Švicarskoj – sličnosti, razlike i pitanja za ekonomsku politiku”, koje je nedavno organizirao Institut za javne financije, iznio Dubravko Mihaljek, voditelj operativnih poslova u Monetarnom i ekonomskom odjelu Banke za međunarodna plaćanja u Baselu. Najvišu stopu zaposlenosti u Europi ima Švicarska, i ona je proteklih dva desetljeća vrlo stabilna, na razini od gotovo 80 posto.

Najvažniji zajednički demografski izazovi gospodarstva Hrvatske i Švicarske su starenje stanovništva, dulje očekivano trajanje zdravog života, značajan porast broja starijih u odnosu na stanovništvo radne dobi i više-manje nepromijenjena statutarna dob odlaska u mirovinu. Glavne sličnosti u pogledu demografskih pokazatelja ovih dviju zemalja od 1950. godine je trajanje života koje se produljilo u Hrvatskoj za četvrtinu, a u Švicarskoj nešto manje, jer je tamo trajanje života već bilo dulje. “U zadnjih 60 godina – što je, demografski gledano, dvije generacije – očekivano trajanje života značajno se produljilo, u Hrvatskoj gotovo za četvrtinu”, kaže Mihaljek. Naglašava da mlađe generacije žive ne samo dulje nego i zdravije, no znatno se pogoršava omjer između osoba starijih od 65 godina i onih radne dobi.

U Hrvatskoj je 1950. godine na 100 osoba u dobi od 25 do 64 bilo samo 17 starijih od 65, dok ih je danas čak 40. U Švicarskoj se ovaj omjer nešto manje pogoršao, s 18 na 34 i kod njih je on stabilniji nego u Hrvatskoj. To znači da sto osoba radne dobi danas treba kroz poreze i razna davanja za otprilike 40 osoba iznad 65 godina, pojašnjava Mihaljek. Zanimljivo da je 1995. Hrvatska imala 27 osoba iznad 65 godina na stotinu osoba iz radne dobi, koliko je tada imala i Švicarska. Nakon toga znatno smo premašili Švicarsku i tako je sve do danas. Mihaljek navodi da kod kretanja ukupnog stanovništva i stope zaposlenosti prestaju sličnosti u demografskim kretanjima između Hrvatske i Švicarske. U Hrvatskoj do sredine 1980-ih ukupno stanovništvo raste, a nakon toga kontinuirano opada, dok se u Švicarskoj povećava. Dva su osnovna uzroka tih kretanja. Prvo, u Hrvatskoj od 1990. prirodni prirast pada, a od 2000. je negativan, broj umrlih nadmašuje broj novorođenih, dok je u Švicarskoj prirodni prirast neprekidno pozitivan. Drugo, u Hrvatskoj su od 1990. Izražene negativne migracije, neprekidno veći broj stanovnika iseljava nego useljava, dok Švicarska od 1980. ima značajnu netoimigraciju.

Rast zaposlenosti

Druga velika razlika odnosi se na stopu zaposlenosti. Premda je ona prije svega pokazatelj efikasnosti tržišta rada, stopa zaposlenosti vjerno odražava i težinu ekonomskih izazova koji proizlaze iz procesa starenja stanovništva. U zadnjih dvadeset godina stopa zaposlenosti u Švicarskoj je vrlo stabilna na razini od gotovo 80 posto, najviša u Europi, dok je u Hrvatskoj znatno niža, u prosjeku ispod 60 posto, ali jednaka mnogim zemljama južne Europe. U posljednjih 20 godina Hrvatska je najnižu stopu zaposlenosti zabilježila 2013. od 52 posto, 2002. je bila 54 posto, dok je najviša stopa zaposlenosti zabilježena 2020. godine od 62 posto s tendecijom blagog pada. Pozitivno je to što je stopa zaposlenosti rasla nakon velike gospodarske i financijske krize do 2013. godine. “Odnos zaposlenih koji osiguravaju sredstva za mirovine i umirovljenika u Hrvatskoj još se nije izjednačio, ali se približio, što otvara pitanje budućnosti mirovinskog sustava”, tvrdi Mihaljek. Ekonomske posljedice starenja stanovništva nameću složena pitanja financiranja sustava socijalnog osiguranja, zaključuje Mihaljek.

Dubravko Mihaljek u svom predavanju navodi da je broj rođenih u Hrvatskoj i Švicarskoj bio približno jednak 60-ih godina prošlog stoljeća i iznosio je oko 400 tisuća u pet godina. Od tada u Hrvatskoj slijedi stalni pad broja rođenih s približno 440 tisuća do 200 tisuća u zadnjih pet godina. U Švicarskoj ta je brojka stabilna i iznosi oko 400 tisuća u pet godina.

Tomislav Prusina vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA