Stručnjak za međunarodne odnose za RTL je ocijenio bi li Putin ikada pritisnuo ‘nuklearni gumb’, mogu li se Ukrajinci obraniti, kako je Hrvatska ugrožena…
Stručnjak za međunarodne odnose Pavle Kalinić bio je gost Andriji Jarku u RTL-u Danas.
U Ukrajini se bori 1000 dragovoljaca na strani branitelja. Danas Moskva spominje i one s Kosova iz Albanije. Je li im to netko dojavio, je li to rukopis srbijanske tajne službe?
Sigurno im je to netko dojavio. Ali, bez obzira koliko je tih dragovoljaca, to ne može bitno utjecati na ishod samog rata. Kad spominjete ljude koji su došli iz Hrvatske, pozivam ih da odmah izađu iz Mariupolja, jer tamo zarobljavanja neće biti, jer Rusi imaju takav odnos prema onima koji su se došli boriti, nemaju državljanstvo itd. Oni moraju ići iz Mariupolja u proboj.
Zanimljivo je da nema puno snimki borbi. Imamo one gotove situacije kad je tenk zapaljen, kad tenk prođe. U Domovinskom ratu nije bilo pametnih telefona, pa je snimki bilo. Kako to tumačite?
Mislim da se tu radi o apsolutnoj kontroli s jedne i druge strane koje puštaju informacije koje u datoj situaciji odgovaraju, što je razumljivo s obzirom na to da je ovdje na djelu žestoki sukob i da će to i dalje trajati. Kad pogledate samo Krim, on je pola veličine Hrvatske i s nešto manje od 2,5 milijuna stanovnika… To su ogromna područja nad kojima je kontrolu preuzela ruska vojska, iako istovremeno ruska vojska nije ostvarila ciljeve onako kako je namjeravala, usporilo se. A to zato što, ne samo što su krenuli s nedovoljnim brojem vojnika, računajući da će to biti puno jednostavnije, nego i zato što glavnina njihove tehnike nije održavana zadovoljavajuće. Usto su linije razvučene, ogroman je prostor, vi imate situacije da logistički ne možete pokriti potrebe za gorivom i za hranom. Ono što će Europu pogoditi su izbjeglice. Već su stigle do Hrvatske, ljudi se smještaju kod nas. Pozivam da im pomognu svi koji to mogu, u vezi smještaja, donacijama. Svojedobno, kad su izbjeglice dolazile iz Sirije, Grad Zagreb je to rješavao na Velesajmu. Međutim, ovi ljudi ovdje će ostati dugtrajno, taj rat će trajati i velika je mogućnost da će puno tih ljudi koji su sada napustili Ukrajinu, više nikada neće vratiti.
Europa je spominjala pomoć u hrani i oružju, ali humanitarni koridori očito ne funkcioniraju.
Obećavali su oni i nama sve i svašta, pa smo imali embargo, nismo mogli uvoziti oružje. Onda smo imali problema s hranom. Osobno smatram da je Hrvatska nepripremljenija za sukob i moramo paziti da se to ne prelije i kod nas, tipa sjeverno Kosovo, tipa sjeverna Crna Gora, Republika Srpska i tako dalje. Ako bi bilo bilo kakvih problema u Crnoj Gori, a ona je podijeljena pola-pola, onaj jedan u parlamentu ne igra puno, mi moramo već sada imati plan, jer Crnogorci nemaju gdje bježati osim na zapad, znači u Hrvatsku. Prema tome, i to bi trebalo biti pripremljeno. A imajući u vidu gdje se nalazi Republika Srpska, imali bismo po cijeloj dužini naše granice… Kao što znate, mi nemamo vojske…
… kako to mislite da nemamo vojske?
Pa imamo 15.000 vojnika, od kojih je velika većina mlada i perspektivna kao ja, što čekaju kad će im doći mirovina, jer nigdje drugdje nisu mogli otići. Nemamo obavezni vojni rok. Ja sam oduvijek tražio ne da se uvede, nego da se ne ukine, on je bezrazložno ukinut. Isto kao što sam se bunio protiv ovoga kad su lumeni govorili da Hrvatskoj ne trebaju skloništa za sklanjanje stanovništva, jer da tog rata više nikad neće biti.
Ali imamo profesionalnu vojsku. Tih 15.000 su profesionalni vojnici.
Ali, gledajte, profesionalni vojnici, od kojih velika većina na 100 metara rekord u pretrčavanju na 22 metra. I još gore. Pogledajte kilažu tih vojnika, obrazovanje, to je loše. Mi moramo imati obavezni vojni rok i za muškarce i za žene minimalno kako to ima Švicarska uz nadopunu svake iduće godine. A skloništa, Hrvatska ne da nije gradila nova, nego nije održavala niti stara. Tamo morate imati i filtere, a nemamo niti tvrtku koja to proizvodi, rezerve vode, rezerve hrane, kemijske WC-e, jer ako hrvatska država neće brinuti za svoje građane, tko će drugi?
Vratimo se na humanitarne koridore. Hoće li to zaživjeti? Spominje se 30 MiG-ova 29, gdje ih dostaviti Ukrajincima?
Kad ste spomenuli te MiG-ove, pitanje je jesu li ti MiG-ovi apgrejdani. SR Jugoslavije kad je bila 1999. u sukobu s NATO-om, koliko god su imali MiG-ova… šest MiG-ova su digli, svih šest je srušeno. Zašto? Zato što nisu bili apgrejdani. MiG-ovi 29 su prošlo svršeno vrijeme. Činjenica jest da su ukrajinski piloti obučeni, da su bili iz te priče. Ako ti avioni nisu apgrejdani, bolje da ih niti ne šalju.
Kijev u okruženju… Imaju li Ukrajinci šansu braniti ga?
Grad se može obraniti. Međutim, puno je veća želja za obranom dok je unutra civilno stanovništvo, da branite svoje. Onda kad civilno stanovništvo izađe, imat ćete situaciju da će to želja za obranom bitno splasnuti, pogotovo ako Rusi budu bili pametni, kao što Srbi nisu bili pametni kad su napadali Vukovar, oni su jednostavno trebali ostaviti jedan koridor kuda se može izlaziti, tako bi se svi više manje izvukli. Činjenica je kod Rusije da ovo što se događa, što se napravilo, da nije to od jučer, da ta priča teče od 1904. Onda, znaju da su i četiri puta napadnuti sa zapada, isto kao što nesretni Poljaci znaju da su četiri puta u povijesti dijeljeni, iako imaju iste susjede kao prije. Moraju paziti gdje se nalaze i što se radi.
Vjerujete li da će Vladimir Putin stisnusti nuklearni gumb?
Nadam se da se to neće dogoditi. Međutim, kad bi Rusija bila pred porazom, oni ne razmišljaju, on ne vidi svijet u kojem ne bi postojala Rusija. Poraz nije opcija. Mislim da što hitnije trebaju sjesti za stol Washington i Moskva i dogovoriti mir. Ukrajina je ovdje, isto kao mi 1991. do 1995., kolateralna žrtva. Oni to sami ne mogu riješiti. Pogotovo kad se NATO drži sa strane i kao Ukrajinci će nešto… Poruka NATO-a je, mi se borimo za nezavisnu Ukrajinu do posljednjeg živog Ukrajinca. Ukrajini treba pomoć. Ako ne ide drugačije, neka svi Ukrajinci pređu u Europu. Oni ne mogu tu silu sami pobijediti.