Niti odluka Povjerenika za informiranje Zorana Pičuljana nije mogla natjerati banku u državnom vlasništvu da Gongu pošalje podatke o 109,3 milijarde kuna kredita plasiranih od 1992. do kraja 2018. Javlja portal ZAGREBI.HR
Tri godine nakon što je to zatraženo temeljem prava na pristup informacijama, Gong je konačno dobio podatke o kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) od njenog osnivanja 1992. do kraja 2018. “Odlukom Povjerenika za informiranje, koju je potvrdio i Visoki upravni sud, HBOR je nakon tri godine otpora bio natjeran podijeliti svoje podatke, ali ne u otvorenom formatu koji smo tražile”, objavljeno je na web stranicama Gonga.
HBOR se i dalje bori protiv objave podataka
HBOR je prvo odbio dati podatke, no povjerenik za informiranje Zoran Pičuljan, kojem se Gong žalio, riješio je slučaj u njihovu korist. Potom se HBOR žalio Visokom upravnom sudu, koji je sada dao za pravo povjereniku i Gongu.
“Podatke o kreditima dobili smo na 552 stranice u zatvorenom formatu PDF, ukupan iznos kreditnog plasmana iznosi 109,3 milijarde kuna, a tablica sadržava podatke o programu, korisniku i iznosu kredita. Na hackathonu Dana otvorenih podataka, koji će se održati od 4. do 6. ožujka, jedan od izazova bit će uređivanje tablice s podacima o HBOR-ovim kreditima”, najavljuju iz Gonga.
Nakon što su dostavili dokumente putem Gongove platforme ImamoPravoZnati.org, u HBOR-u su naglasili da ti PDF-ovi nisu za objavu jer je riječ o bankovnoj tajni. U Gongu se nisu oko toga previše uznemirili jer, kako kažu, “taj je argument već osporen odlukom Vrhovnog suda RH u ranijim sličnim zahtjevima prema HBOR-u”.
‘Zakonske izmjene predviđaju i naplatu otvorenih podataka’
Gong je do podataka uspio doći pozivajući se na Zakon o pravu na pristup informacijama prema kojem tijela javne vlasti moraju dostaviti informacije o dodijeljenom javnom novcu. “Međutim, u proceduri je novi prijedlog Zakona prema kojem bi Gong teže došao do podataka koje je ionako, dok je imao zakonsku osnovu, pokušao otvoriti tri godine. Naime, zakonska izmjena predviđa dugotrajniji i neizvjesniji postupak s obzirom da se uvodi test razmjernosti i javnog interesa čak i kad se radi o trošenju javnog novca”, upozoravaju Gongovci.
Dodatno, izmjene Zakona čiju konačnu verziju Vlada još nije uputila u saborsku raspravu, predviđaju i mogućnost naplate otvorenih podataka javnih tvrtki i institucija koje ostvaruju prihode na tržištu. Zagovornici ovakve izmjene pravdaju je činjenicom da se radi o podacima koji se tiču djelatnosti izvan usluga od općeg interesa i izravno izloženih tržišnom natjecanju.
O tim će izmjenama zakona ovaj petak na konferenciji povodom Dana otvorenih podataka, na panelu pod nazivom Podaci samo za bogate, govoriti Jagoda Botički iz Ureda Povjerenika za informiranje, Mate Zec iz Bioma, Hrvoje Bogner iz OpenStreetMaps i Melisa Skender iz Gonga.
sp Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
