Ljerka Bratonja Martinović Objavljuje NOVI LIST
Svaki četvrti pacijent u Hrvatskoj predugo čeka na zdravstvenu uslugu, a oko 10 posto pacijenata ne može si iz financijskih razloga priuštiti lijekove na recept i medicinske usluge koje su mu potrebne, pokazala je Europska zdravstvena anketa (EHIS) u Hrvatskoj o korištenju zdravstvene zaštite. Iako se odnosi na 2019. godinu, ova je anketa dobar pokazatelj (ne)dostupnosti zdravstvenih usluga hrvatskim građanima, a nema dvojbe da je u protekle dvije godine ovakvo stanje dodatno pogoršano. Prema toj anketi, od stanovnika koji su imali potrebu za zdravstvenom uslugom, 26,3 posto na nju je predugo čekalo, a u dobnoj skupini starijih od 65 godina zdravstvena usluga nije bila pravodobna za čak 33 posto građana, ili za svakog trećeg pacijenta.
Predugo čekanje
Predugo čekanje na zdravstvenu uslugu bilo je češće u urbanim (28 posto) nego u ruralnim sredinama (22 posto pacijenata), a mnogi do zdravstvene usluge nisu mogli zbog problema s prijevozom. Razlike između gradova i sela tu gotovo i nema – u urbanim sredinama oko 7,8 posto stanovnika iskusilo je kašnjenje u dobivanju zdravstvene zaštite zbog udaljenosti ili problema s prijevozom, dok je u ruralnim sredinama takvih bilo 7,7 posto. Najčešće se radilo o umirovljenicima te osobama s nižim stupnjem obrazovanja. Najveći udio osoba koje su predugo čekale na zdravstvenu uslugu zabilježen je u kućanstvima s najnižim dohotkom. Čak 10,7 posto pacijenata u Hrvatskoj nema novca za doplatu terapije na recept, a među starijima od 75 godina takvih je 17 posto. Lijekove na recept koji se moraju doplatiti nije si moglo priuštiti 11,5 posto osoba u urbanim te 9,1 posto osoba u ruralnim sredinama, a najčešće su to nezaposlene osobe, umirovljenici te oni s nižim stupnjem obrazovanja. Slično je i s medicinskim uslugama – doplatiti ih iz vlastitog džepa nije moglo oko 11 posto građana, a među starijima od 75 godina čak 15 posto. Veći udio osoba u urbanim (12,1 posto) nego u ruralnim sredinama (8,6 posto) nije si moglo priuštiti medicinske usluge za koje su imali potrebu. Najčešće se i tu radilo o nezaposlenima i umirovljenicima.
Nedostupna usluga
Problem je prisutan i u dentalnim uslugama. Odlazak kod zubara ne može SI priuštiti 11 posto građana. Problem s pokrivanjem troškova dentalnih usluga najčešći je u dobnoj skupini od 45 do 54 godine (14 posto) te u urbanim sredinama (12,9 posto).
Na nemogućnost plaćanja zubarskih usluga u ruralnim sredinama požalilo se gotovo dvostruko manje građana, njih oko sedam posto. Nedostupnošću usluga dentalne medicine najnezadovoljnije su osobe s višim stupnjem obrazovanja (oko 12 posto), dok je udio takvih osoba najmanji kod osoba sa srednjim stupnjem obrazovanja. Neispunjavanje potreba za uslugama dentalne medicine zbog financijskih razloga iskusio je najveći udio nezaposlenih.
Karačić: Zakazala zdravstvena politika
U udrugama pacijenata nisu začuđeni ovakvim rezultatima.
– Svake godine dostupnost zdravstvenih usluga u Hrvatskoj je sve manja, što se očituje u nemogućnosti pravodobnog dolaska na preglede i liječenje. Kontinuirani pad dostupnosti relevantan je i u smanjenju kvalitete zdravstvene zaštite, komentira Jasna Karačić, predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata, te naglašava da nam je zdravstvena politika potpuno zakazala. Nedopustivo je, kaže, da se Hrvatska predstavlja kao država koja nudi besplatno zdravstvo jer to nije točno ni po izdvajanjima po plaći, ni po platežnoj mogućnosti korisnika zdravstvene zaštite, odnosno pacijenata, koji ne mogu platiti vlastito liječenje. Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
