Iza Ukrajinaca je još jedna teška noć.
Što se trenutno događa u Ukrajini: Javlja HRTV
● Dok cijeli svijet iščekuje drugi krug pregovora, najavljen za danas, ruska vojska neprestano raketira najveće ukrajinske gradove.
● Do sada je poginulo više od dvije tisuće ljudi, među kojima i 21 dijete. Rusi su zasad potvrdili smrt 500 svojih vojnika.
● Prema Kijevu ide golem broj ruskih snaga, stanovnici su pozvani da se pripreme za obranu.
● Ruske rakete pogodile su Babin Jar – memorijalni centar posvećen žrtvama holokausta – desecima tisuća ljudi koji su ondje ubijeni tijekom Drugog svjetskog rata.
● I drugi najveći grad, Harkiv, neprekidno se raketira, a na njega su Rusi izveli i zračni desant. Mnogo je poginulih i ranjenih.
● Pod neprestanim je raketiranjem luka Mariupolj, u Azovskom moru – gdje je pola milijuna ljudi, koji su u gotovo potpunom okruženju. Govori se o mnogobrojnim žrtvama i golemim razaranjima.
● Teške se borbe vode za Herson na Crnom moru – stratešku lokaciju na rijeci Dnjepar, koja presijeca Ukrajinu na dva dijela. Rusi tvrde da su grad zauzeli, Ukrajinci to demantiraju.
● Najveću osudu izazvala je izjava ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova – da će treći svjetski rat uključivati i nuklearno oružje, i to samo dva dana nakon što je Moskva stavila svoje snage za odvraćanje u stanje visoke pripravnosti.
● Američki predsjednik Joe Biden svoj je prvi govor o stanju nacije u Kongresu najvećim dijelom posvetio ratu u Ukrajini. Istaknuo je jedinstvo i moć demokracije u odgovoru na rusku agresiju. Najavio je nove sankcije Rusiji i obećao da će natjerati Vladimira Putina da “plati cijenu” zbog invazije, a oligarsima koji podržavaju Kremaljski režim zaprijetio zapljenom luksuznih jahti i zrakoplova.
● Opća skupština je donijela rezoluciju kojom traži da Rusija odmah prestane primjenjivati silu u Ukrajini te osuđuje odluku Rusije da podigne stupanj pripravnosti svojih nuklearnih snaga. Za je glasovala 141 zemlja, pet je bilo protiv – Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Eritreja i Sirija, a 35 se suzdržalo, među njima Kina, od ukupno 193 zemlje u toj organizaciji. Ishod glasovanja dočekan je burnim pljeskom.
● Dramatično raste broj izbjeglica iz Ukrajine. UNHCR je objavio da je zemlju od početka ruske invazije napustilo gotovo 900 tisuća ljudi. Najviše ih je otišlo u Poljsku – oko 450 tisuća, u Mađarsku 116, Moldaviju 79 tisuća, Slovačku 67 tisuća, Rumunjsku 44 tisuće izbjeglica. UN procjenjuje kako bi do ljeta iz Ukrajine moglo izbjeći oko 4 milijuna ljudi.
● U Ukrajini je još između 20 i 30 hrvatskih državljana. Polovina se želi vratiti u zemlju, a dio je već u humanitarnom konvoju koji ide prema Poljskoj. Veleposlanica Anica Djamić napustila je Kijev.
Ukrajina: Ruske trupe preuzele kontrolu nad ključnim gradom Hersonom – gradonačelnik
07:24
Ruske snage preuzele su kontrolu nad Hersonom, ključnim lučkim gradom na jugu Ukrajine, rekao je njegov gradonačelnik Igor Kolykhaev, a prenio BBC.
Herson je prvi veći grad koji je Rusija zauzela, nakon teških borbi, otkako je izvršila invaziju prije tjedan dana.
Gradonačelnik Kolykhaev rekao je da su ruski vojnici silom ušli u zgradu gradskog vijeća i uveli policijski sat za stanovnike.
Nekoliko gradova našlo se pod intenzivnim granatiranjem, a srijeda je jedan od najrazornijih dana borbi.
Ukrajina: Ruske trupe preuzele kontrolu nad ključnim gradom Hersonom – gradonačelnik
06:49
Ruske snage preuzele su kontrolu nad Hersonom, ključnim lučkim gradom na jugu Ukrajine, rekao je njegov gradonačelnik Igor Kolykhaev, a prenio BBC.
Herson je prvi veći grad koji je Rusija zauzela, nakon teških borbi, otkako je izvršila invaziju prije tjedan dana.
Gradonačelnik Kolykhaev rekao je da su ruski vojnici silom ušli u zgradu gradskog vijeća i uveli policijski sat za stanovnike.
Nekoliko gradova našlo se pod intenzivnim granatiranjem, a srijeda je jedan od najrazornijih dana borbi.
SAD: Rusija blokira nezavisne novinske kuće i društvene mreže
05:00
SAD su u srijedu optužile Rusiju da je pokrenula “potpuni rat protiv slobode medija i istine” blokiranjem neovisnih novinskih kuća i sprječavanjem Rusa da čuju vijesti o invaziji na Ukrajinu.
“Ruska vlada također guši platforme Twittera, Facebooka i Instagrama na koje se deseci milijuna građana Rusije oslanjaju za pristup neovisnim informacijama i mišljenjima”, stoji u priopćenju State Departmenta.
Rusi su također koristili društvene mreže za povezivanje jedni s drugima i vanjskim svijetom, dodaje se.
Kijevski metro, posljednje utočište od ruskog bombardiranja
04:00
Kijevski metro sagrađen je početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća, kad su sjećanja na Drugi svjetski rat i bombardiranja još bila živa. Postaje su ciljano iskopane jako duboko kako bi mogle služiti kao skloništa. Postaja Arsenalna, 105 metara ispod zemlje, najdublja je na svijetu.
UN: Milijun izbjeglica pobjeglo iz Ukrajine u jednom tjednu
03:27
Milijun izbjeglica pobjeglo je iz Ukrajine u susjedne zemlje od početka ruskog napada na tu zemlju prije tjedan dana, izjavio je u četvrtak visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi.
U samo sedam dana svjedočili smo egzodusu milijun izbjeglica iz Ukrajine u susjedne zemlje, napisao je Grandi na svom Twitteru.
Poručio je i da je za milijune više, unutar Ukrajine, vrijeme da se oružje ušutka kako bi humanitarna pomoć mogla stići i spasiti živote.
Ruski kralj diplomacije postao izopćenik
02:08
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov imao je asa u rukavu kad je u veljači ugostio svoju britansku kolegicu Liz Truss na pregovorima u Moskvi.
Priznajete li ruski suverenitet nad regijama Rostov i Voronjež? pitao je ministricu tijekom njezina prvog posjeta Rusiji.
Ujedinjeno Kraljevstvo nikada neće priznati ruski suverenitet u tim regijama, odgovorila mu je.
Problem za Truss bio je što su te regije sastavni dio Rusije pa ju je britanski veleposlanik bio primoran žurno ispraviti.
Incident je potaknuo Lavrova da na konferenciji za medije ogorčeno promumlja da je razočaran njihovim sastankom i optuži britansku kolegicu za lošu pripremu.
Ova zasjeda bila je simbolična za transformaciju Lavrova koji se u nekoliko godina iz urbanog majstora diplomacije kojeg su poštovali i neprijatelji pretvorio u kremaljsko napadačko oružje.
Njegovo sve svadljivije ponašanje osiguralo mu je nadimak Mr Njet (Gospodin Ne) kojeg su zapadnjački komentatori prvotno dali Andreju Gromiku, sovjetskom ministru vanjskih poslova na vrhuncu hladnog rata.
Lavrov je na poziciji ministra vanjskih poslova od 2004 godine, ali nije poznato u kolikoj je mjeri dio uskog kremaljskog kruga.
Putinov šef propagande
Lavrov, gorljiv branitelj ruske invazije na Ukrajinu, sada je pod sankcijama zapadnog svijeta i zabranjeno mu je ondje putovati.
Kada se u ponedjeljak obratio na konferenciji o ljudskim pravima i razoružanju u Ženevi putem videokonferencije zbog novouvedene zabrane putovanja diplomati su znak protesta napustili dvoranu.
Prisiljen sam vam se obratiti putem videokonferencije, požalio se.
Razlog zbog kojeg vam se ovako obraćam su nečuvene mjere Europske unije, koja je odbila poštovati jedno od osnovnih ljudskih prava pravo na kretanje, dodao je prije nego je počeo opširan verbalni napad na Ukrajinu i Zapad.
Još prošlog tjedna Lavrov je razgovarao licem u lice s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom i francuskim ministrom vanjskih poslova Jean-Yvesom Le Drianom kako bi diplomaciju održao živom.
No, nakon što je Putin 24. veljače započeo invaziju na Ukrajinu, ostaje nejasno hoće li se ikada opet susresti s nekim od zapadnjačkih ministara vanjskih poslova ili otputovati u Europu ili SAD.
EU je dan nakon invazije zamrznuo Putinovu i Lavrovu imovinu u Europi i dodao njihova imena na listu sankcija, što je izrazito neuobičajen potez.
Velika Britanija i Sjedinjene Države slijedili su primjer EU-a, a iz američkog ministarstva financija Lavrova su opisali kao Putinovog šefa propagande koji je proširio lažnu priču da je Ukrajina agresor.
Čuvaj mi leđa
No, nije uvijek bilo tako. Lavrov je uživao poštovanje svih strana za svoj rad u UN-u tijekom svoje desetogodišnje dužnosti ruskog veleposlanika pri svjetskoj organizaciji.
Iako su ga neki smatrali sitničavim, uspio je izgraditi dobre odnose s kolegama, posebice s prijašnjim američkim državnim tajnikom Johnom Kerryjem prilikom sastavljanja iranskog nuklearnog dogovora 2015.
Tijekom maratonskih pregovora o Siriji u Ženevi 2016 u kojima je sudjelovao i Kerry, Lavrov je oduševio novinare nakon što je u sitne noćne sate u sobu za novinare donio dvije boce vodke.
Mi smo donijeli votku, a za pizze je zadužena američka delegacija, kazao je Lavrov, poznat po svojoj ljubavi prema viskiju i nekadašnji strastveni pušač.
Lavrov, koji uz engleski tečno govori i singalski zbog prijašnjeg diplomatskog rada u Šri Lanki, popularan je u Rusiji pa ne čudi da je bio na čelu liste vladajuće stranke na prošlogodišnjim izborima.
Prije tih izbora ruski istraživački portal istories objavio je kako je Lavrov navodno u vezi sa ženom visoko pozicioniranom u ruskom ministarstvu vanjskih poslova koju je obasipao darovima poput automobila.
Bivši ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirjev, koji je služio pod Borisom Jeljcinom 1990-ih, pokrenuo je kampanju u kojoj poziva ruske diplomate da daju ostavku u znak prosvjeda protiv rata.
Lavrov, kojeg su pravedno sankcionirali, bio mi je zamjenik 90-ih godina. Nekoć mi je čuvao leđa”, a danas bi se pazio da mi u njih ne zabode nož, kazao je.
Povjesničari iz regije osudili zloupotrebu povijesti za agresiju na Ukrajinu
01:01
Pedesetak povjesničara iz zemlja članica bivše Jugoslavije potpisalo je Deklaracije “#obranimo povijest” u kojoj su osudili falsificiranje povijesti i njenu zloupotrebu za opravdavanje ratne politike i agresije prema suverenoj i međunarodno priznatoj državi Ukrajini.
Zloupotreba povijesti u političke svrhe dovela je prije nekoliko desetljeća do tragičnih ratova na prostoru bivše Jugoslavije i zato upozoravamo na opasnost manipuliranja prošlošću radi raspirivanja mržnje, proizvodnje rata, dehumanizacije neprijatelja i opravdavanja ratnih zločina, kaže se u deklaraciji koja je u srijedu navečer objavljena na portalu historiografija.hr, a prije toga na nekoliko mrežnih stranica u zemljama potpisnika.
Historija je slobodna i autonomna znanstvena disciplina koja služi istraživanju i razumijevanju procesa iz prošlosti. Historija ne smije služiti legitimiranju bilo čijih partikularnih nacionalnih aspiracija i teritorijalnih pretenzija, ističu povjesničari iz Zagreba, Podgorice, Beograda, Pule, Sarajeva, Splita – Mostara, Koprivnice, Ljubljane, Novog Sada, Tuzle, Skoplja i Nikšića.
“Ustajemo u obranu naše discipline! Zahtijevamo od svih političara, kako u našim zemljama, tako i relevantnih političara na međunarodnoj sceni, da vode odgovorne politike sjećanja i nastave povijesti, da prestanu sa zloupotrebom prošlosti i da se ne oslanjaju na historičare, intelektualce i interesne grupe koji potpiruju nacionalističke strasti i šire govor mržnje da bi ostvarili vlastite interese.”
U deklaraciji se zaključuje: “Dižemo glas u obranu svoje profesije i neometanog prava na život i afirmaciju svih individualnih i kolektivnih identiteta, a u ovom trenutku, naročito ukrajinskog identiteta i slobode građanki i građana Ukrajine.”
Tužitelj ICC-a otvorio istragu o ratnim zločinima u Ukrajini
01:07
Tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (ICC) objavio je u srijedu navečer da je otvorio istragu o mogućim ratnim zločinima u Ukrajini, nakon što je zatražilo niz država članica suda.
Ruska invazija na Ukrajinu rezultirala je smrću stotina civila, a na stotine tisuća prisiljene su u izbjeglištvo.
“Aktivna istraga počinje nakon zahtjeva 39 zemalja članica suda”, objavio je glavni tužitelj Karim Khan.
Među njima je i Hrvatska.
“Veću preliminarnom ispitivanju situacije u Ukrajini, moj ured pronašao je opravdanu sumnju da su ondje počinjeni zločini za koje je ovas sud nadležan”, rekao je.
Ured tužitelja sad će početi prikupljati dokaze o navodima o počinjenim ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti ili genocidu na bilo kojem dijelu ukrajinskog teritorija protiv bilo koje osobe, priopćio je Khan.
Ukrajina je članica ICC-a od 2014., nakon ruske aneksije Krima, dok Rusija ne priznaje njegovu jurisdikciju.
CNN: Bidenov govor o stanju nacije privukao je više od 33 milijuna gledatelja
00:50
Više od 33 milijuna ljudi gledalo je na američkoj televiziji govor američkog predsjednika Joa Bidena o stanju nacije, što je više u odnosu na njegovo obraćanje Kongresu 2021., izvijestio je CNN.
CNN se pozvao na preliminarne podatke o gledanosti specijalizirane agencije za istraživanje gledanosti AGB Nielsen.
Brojka uključuje gledanost na devet televizijskih i kabelskih mreža na engleskom jeziku i povećat će se nakon što se doda gledanost sa španjolskih i drugih kanala, izvijestio je CNN. Očekuje se da će dodatne Nielsenove brojke biti objavljene kasnije u srijedu.
Bidenovo prvo obraćanje Kongresu u travnju 2021. privuklo je oko 26,9 milijuna gledatelja na 16 američkih televizijskih mreža.
U govoru u utorak, Biden je osudio ruskog predsjednika Vladimir Putina i rusku invaziju na Ukrajinu te najavio ekonomske mjere za borbu protiv inflacije.
Broj gledatelja Bidenova govora bio je manji od ukupnog broja prvog govora o stanju nacije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji je privukao blizu 46 milijuna ljudi.
Broj televizijskih gledatelja uživo naglo je pao jer su gravitirali uslugama streaminga na zahtjev.
Njemačka zapljenila jahtu ruskog milijardera Usmanova
00:48
Njemačke vlasti zaplijenile su gotovo 600 milijuna dolara vrijednu luksuznu jahtu ruskog oligarha Ališera Usmanova zbog sankcija koje su mu uvele zapadne zemlje nakon ruske invazije na Ukrajinu, objavio je Forbes pozivajući se na bliske izvore.
Jahta duga 155 metara, naziva Dilbar, zaplijenjena je u luci u Hamburgu gdje je bila na servisu u brodogradilištu Blohm + Voss, objavio je Forbes.
Njemačka carina ni uprava brodogradilišta nisu bili dostupni za komentar.
Usmanov je vlasnik ruske metalurške kompanije Metaloinvest, izdavačke kuće Komersant i drugog najvećeg ruskog mobilnog operatera MegaFona. Jedan je od 25 ruskih oligarha povezanih s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kojima su zapadne zemlje nametnule sankcije.
Nekoć je bio jedan od većih dioničara nogometnog kluba Arsenala, a danas je sponzorski povezan s Evertonom koji je s njime raskinuo ugovore otkako su proglašene sankcije.
Najmanje pet superjahti ruskih milijardera usidreno je na Maldivima, otočnoj državi u Indijskom oceanu koja nema sporazum o izručenju sa SAD-om, kamo su sklonjene pred sankcijama. Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
