Hrvatska narodna banka sa svojih 696 zaposlenika ulazi u Eurosustav, koji zapošljava 48.600 ljudi. Od toga je njih tek 3.200 zaposleno u Europskoj središnjoj banci, dok su ostali nastavili  raditi u nacionalnim središnjim bankama 

piše: Saša Paparella objavljuje portal ZAGREBI HR

Bliži se trenutak uvođenja eura kao službenog sredstva plaćanja u RH, dakle kuna nestaje kao sredstvo plaćanja, no kako će se to odraziti na HNB? Što će biti sa 696 zaposlenika te institucije kad HNB uđe u Eurosustav? Hoće li netko od njih postati višak? Odgovore na ta pitanja  potražili smo u Hrvatskoj narodnoj banci. 

HNB-ovci će sudjelovati u radu 160 tijela Eurosustava

“Danom uvođenja eura, Hrvatska narodna banka će postati dio Eurosustava, koji čine Europska središnja banka i nacionalne središnje banke svih država članica europodručja. HNB će tada ujedno uplatiti preostali dio upisanog temeljnog kapitala Europske središnje banke. Naime, kao središnja banka države članice izvan europodručja HNB je bio dužan uplatiti 3,75 posto ukupnog udjela u upisanom kapitalu, dok će pristupanjem Eurosustavu uplatiti njegov preostali dio (udio svake središnje banke izračunava se pomoću ključa za upis kapitala, koji odražava udio države članice u ukupnom stanovništvu i BDP-u Europske unije; prema trenutnom izračunu, za HNB kapitalni ključ trenutačno iznosi 0,6595%)”, doznajemo u HNB-u. 

Konkretno, upisani kapital HNB-a iznosi 71.390.921,62 eura, a dosad uplaćeni 2.677.159,56 eura te će pri uvođenju eura HNB biti dužan uplatiti preostali dio u iznosu od 68.713.762,06 eura. “Eurosustav je po svojoj naravi decentraliziran, što znači da nacionalne središnje banke, zajedno s Europskom središnjom bankom, sudjeluju u oblikovanju ključnih politika i donošenju svih važnih odluka, kao i da su angažirane u provedbi tih politika. Jedna od ilustracija visokog stupnja decentralizacije Eurosustava je distribucija zaposlenih unutar sustava. Prema podacima kompiliranima za 2016. godinu, od 48,6 tisuća zaposlenika Eurosustava, tek se 3,2 tisuće odnosilo na zaposlene u Europskoj središnjoj banci (odnosno 6,5 posto), dok je ostatak bio zaposlen u nacionalnim središnjim bankama 19 zemalja članica europodručja. U praksi to znači da će zaposlenici HNB potpuno ravnopravno sudjelovati na sastancima otprilike 160 odbora, pododbora, radnih skupina i drugih radnih tijela koje trenutno djeluju u okviru Eurosustava i Jedinstvenog nadzornog mehanizma, koji je zadužen za superviziju banaka. Isto tako, guverner HNB-a će od dana uvođenja eura postati punopravni član Upravnog vijeća Europske središnje banke, koje donosi sve odluke iz područja monetarne politike”, doznajemo u HNB-u, gdje prosječna neto plaća za 2021. iznosi 13.725,50 kuna.

U slučaju potrebe, HNB će moći plasirati likvidnost bankama u euru

Uz aktivno sudjelovanje u oblikovanju zajedničke monetarne politike, HNB će je ujedno i provoditi. To znači da će hrvatske banke – kada je riječ o monetarnim operacijama – i nadalje poslovati izravno s HNB-om. Hrvatska narodna banka također će u punoj mjeri obavljati funkciju zajmodavca u krajnjoj nuždi te će, u slučaju potrebe, moći samostalno plasirati likvidnost bankama u euru. HNB u okviru kredita za likvidnost trenutno može plasirati bankama isključivo likvidnost u kunama, premda je već sada glavnina obaveza banaka u euru.

HNB će nastaviti i dalje samostalno obavljati niz aktivnosti koje i trenutno provodi, u skladu sa zajedničkim procedurama tamo gdje one postoje. Kao i dosad, HNB će samostalno provoditi makrobonitetnu politiku, odnosno imat će na raspolaganju instrumente i mjere koje će koristiti s ciljem izbjegavanja i smanjenja sistemskih rizika kao i jačanja otpornosti financijskog sustava.

Naime, premda je realni poslovni ciklus u Hrvatskoj razmjerno dobro usklađen s poslovnim ciklusom u državama članicama europodručja, moguće je odstupanje u fazama financijskog ciklusa. HNB će instrumentima makrobonitetne politike moći utjecati na likvidnost, kapitaliziranost i kreditnu aktivnost banaka u Hrvatskoj. Među njima su važni instrumentima namijenjeni dodatni zaštitni slojevi kapitala (zaštitni sloj za očuvanje kapitala, protuciklički zaštitni sloj, zaštitni sloj za sistemski rizik te zaštitni slojevi za globalne i ostale sistemski važne kreditne institucije) koji izravno povećavaju otpornost banaka na gubitke. Primjerice, HNB je upravo u javnu proceduru uputio prijedlog povećanja stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala s 0% na 0,5% .

Također, HNB će i nadalje korištenjem instrumenata usmjerenih na dužnike kao što su minimalni omjeri za veličine poput odnosa glavnice kredita i kolaterala ili odnos anuiteta i prihoda moći ograničiti potražnju za kreditima.

Nadalje, od ulaska u Jedinstveni nadzorni mehanizam i blisku suradnju 10. srpnja 2020. HNB obavlja poslove nadzora kreditnih institucija sa sjedištem u Hrvatskoj u suradnji s Europskom središnjom bankom. Zaposlenici HNB-a sudjeluju u radu zajedničkih supervizorskih timova za banke čiji je nadzor preuzela Europska središnja banka. Kod manje značajnih institucija HNB ima nešto veću ulogu, pri čemu određene odluke i za te banke donosi Europska središnja banka u skladu sa zajedničkim procedurama. HNB će i nakon uvođenja eura suštinski ostati jednako angažiran u superviziji kreditnih institucija, ali će Europska središnja banka svoje nadzorne odluke u dijelu u kojem je sukladno Uredbi o SSM-u izravno nadležna umjesto HNB-u, kao što je sada slučaj, izravno upućivati kreditnim institucijama. Također, nadzor u pojedinim područjima koja nisu obuhvaćena Uredbom o Jedinstvenom nadzornom mehanizmu kao što su, primjerice, ograničenja ulaganja u materijalnu imovinu ili utvrđivanje pravila za računovodstvo i klasifikaciju izloženosti, ostao je u okviru nacionalnih ovlasti.

I nakon ulaska u europodručje, HNB će osiguravati neometano funkcioniranje platnog sustava, izdavat će novčanice i kovanice eura te će njima opskrbljivati domaće gospodarstvo. Nadalje, obavljat će i poslove povezane s proizvodnjom službene statistike, u skladu s dodatnim zahtjevima koje moraju ispunjavati članice Eurosustava, te će pratiti provedbu zaštite potrošača. HNB će nakon uvođenja eura manji dio pričuva prenijeti na Europsku središnju banku – zbog toga će participirati i u zajedničkoj dobiti u skladu s kapitalnim ključem. No, kao i dosad, Hrvatska narodna banka će samostalno upravljati preostalim međunarodnim pričuvama te će višak prihoda nad rashodima i dalje uplaćivati u državni proračun RH. Osim toga, HNB i dalje ima važnu ulogu u nadzoru provedbe nacionalnih propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, rečeno nam je u HNB-u.  Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA