Nakon napada Rusije na Ukrajinu, Europa je suočena s prijetnjom hoće li imati dovoljno plina i po kojoj cijeni. Cijene će rasti, ali malo je vjerojatno da će Rusija prekinuti opskrbu plinom, rečeno je u “U mreži Prvog”. Je li Hrvatska spremna na moguće poremećaje u opskrbi plinom? Koje su posljedice odluke Njemačke da zaustavi Sjeverni tok 2? O tome su u emisiji koju uređuje i vodi Mirjana Grahovac govorili Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske udruge za plin, Igor Dekanić, stručnjak za energetiku, Davir Žmegač, predsjednik Uprave Petrokemije i Zoran Arbutina, novinar Deutsche Welle. Javlja HRTV
Rusija je zaprijetila da će Europi udvostručiti cijenu plina, ali mogla bi i zaustaviti plin prema Europi. Davor Žmegač kazao je da Petrokemija posluje normalno i sve klijente, potrošače i tržišta opskrbljuje potrebnim gnojivima. Godišnje troše 600-650 milijuna kubika plina.
– Cijene su poskupjele 4-5 puta, a sada je razlika preko 70 eura za megavatsat. I Co2 jedinice otišle su na preko 90 eura ovih dana, što je dovelo toga da je plin danas preko 75% troška Petrokemije. Prošle godine uvođene su mjere optimizacije poslovanja. Pozorno pratimo stanje na plinskom tržištu, a vjerujemo da će ovo stanje imati utjecaj na sve proizvođače, rekao je.
Naglašava da je važno da nacionalna gospodarstva imaju ovakvu industriju.
– Petrokemija je jedan od glavnih elemenata u lancu opskrbe hranom i utjecaja na poljoprivredu, stvaramo energetski balans, utječemo na energetsku politiku, održavanje na životu i dobro poslovanje ovakve tvornice važno je u svakoj državi.
Suvlasnici su velike kompanije, Ina i PPD, rade na svjetskim i europskim državama i u dijelu gotovih proizvoda nisu ovisni o Rusiji.
Dalibor Pudić kaže da je zadnja tri dana došlo do toga da je cijena plina skočila 30%, ali još nije na razini iz prosinca 2021.
– Vjerojatno je da će ona rasti dok se ne vide novi dobavni pravci. Najavljena je cijena od 2000 dolara na 1000 kubika, 10 puta više nego na početku.
Sve europske države smanjile su porez na taj dio, a za nas je bitan rad Petrokemije, koja čini gotovo 30% hrvatske potrošnje, pa bi bio veliki pritisak na transportni sustav jer bi se tu pritisak smanjio.
– I Njemačka je najavila da će zaustaviti postupak izdavanja dozvola za Sjeverni tok 2. Rusija je mogla ucjenjivati i bez rata, kazao je. Priča se da će se i Iran okrenuti prema Europi s golemim količinama plina iz Kazahstana i slično. LNG terminal u Hrvatskoj pokazao je svu isplativost u ovih godinu dana, rekao je.
Igor Dekanić analizirao je geopolitički značaj napada Rusije na Ukrajinu.
– Već jutros su cijene skočile 5,5% u odnosu na jučer, energetska tržišta su odmah reagirala. Dosadašnja iskustva svih ratova oko energije, pokazala su da zaraćene strane nikada nisu pogađale energetska postrojenja. I sada se može očekivati nešto slično, teško ih mogao vjerovati da bi bilo koji načelnik glavnog stožera, osim u očaju, izdao naređenje za napad na neko takvo postrojenje.
Očekuje reakciju tržišta, jer, kaže, energenti će poskupjeti, ali teško je prognozirati koliko i kako.
Zoran Arbutina rekao je da su u Njemačkoj svi šokirani ovim napadom, iako ni nije bio neočekivan.
– Ovo je iracionalni potez koji vodi u katastrofu i pitanje je kakve će to posljedice imati na Njemačku i Europsku uniju.
Na pitanje je li njemački kancelar odlukom da zaustavi izdavanje dozvole za Sjeverni tok 2 izazvao bijes iz Moskve i najavu da će cijena plina poskupjeti dvostruko, Arbutina je odgovorio da se ta odluka uglavnom podržava.
– Sjeverni tok 2 je plinovod koji nije u pogonu. Ništa se ne mijenja u vezi opskrbe plinom. To je više politička odluka. Činjenica je da Rusija nikada do sada nije prekinula opskrbu, niti u doba Hladnog rata. Teško je procijeniti koliko je najava o drastičnom poskupljenju propaganda i ucjena. Kolika će biti cijena plina ovisit će o tome kako će odreagirati SAD, hoće li se Iran uključiti kako bi se nadoknadio manjak i isporučivao višak plina na tržište, objasnio je.
Prema anketi, 43% njemačkih stanovnika spremno je platiti veću cijenu plina u slučaju daljnjih sankcija Rusiji. Za sada postoji podrška njemačkoj i europskoj politici spram Rusije.
Pudić je na pitanje otkud će Hrvatska nadomjestiti ruski plin kazao da imamo LNG terminal koji može isporučiti gotovo cijelu godišnju potrošnju Hrvatske, oko 2,6 mlrd. kubika, imamo vlastite proizvodnje od gotovo milijardu kubika.
Ugovorene cijene nitko ne mijenja u slučaju dok Rusija ne prekida opskrbu, a ni Rusima ne odgovara da ne isporučuju taj plin, izgubili bi ogroman novac iz vlastitih budžeta.
Dekanić je rekao da je dosad u nekoliko kriza koje su pogađale energetiku proteklih pola stoljeća, uvijek se upotrebljavao kao argument kojim se prijetilo.
– No, to se dogodilo samo jednom u slučaju naftnog embarga 1973. za vrijeme izraelsko-arapskog rata. Energija je vrlo neelastična roba, teško je možete brzo zamijeniti drugim izvorom. Hrvatska je na vrijeme završila LNG terminal. Najskuplja energija je ona koje nema, potrošači su u krajnjoj liniji spremni platiti i više, i zato cijene energije cijene postaju tako volatilne u slučaju geopolitičkih kriza. Ako dođe do vojne eskalacije, doći će do daljnjeg poskupljenja energije, ali teško je očekivati da bi došlo do većih obustava isporuke. Petrokemijini vlasnici Ina i PPD, koji ima veliki dugoročni ugovor o opskrbi plinom iz Rusije. Izgleda da, unatoč teškim trenucima, u ovom trenutku, mislim da opskrba nije došla u pitanje. Cijena je druga stvar. No, što se sankcija tiče, pitanje je na političkim vođama EU-a i SAD-a kakve će sankcije odvagnuti. Što su zemlje dalje, bit će vjerojatno radikalniji, a oni koji su bliže postupit će vjerojatno puno pažljivije.
Arbutina će kazao da će Njemačka paziti da ne poduzima samostalne korake neovisno o drugima, kao što je zaustavljanje izdavanja dozvola za Sjeverni tok 2 bilo odlučeno u dogovoru s drugima. Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
