Kovačić: S našim 4-godišnjim razrednim odjelima pokušavamo pratiti ono što tržište treba
Koliko je danas teško doći do kvalitetnog majstora, mnogi su se naši sugrađani sigurno već imali prilike uvjeriti kada su poželjeli krenuti u adaptaciju stana, kuće ili vikendice ili kada im je iznenada puknula cijev u kupaonici, došlo do kvara na električnim instalacijama ili su pak trebali “samo” ogletati i obojiti zidove. Ako kojim slučajem i dobijete neku dobru preporuku za majstora, računajte da je lista čekanja duga. Prije ćete, metaforički se izražavaju dobri poznavatelji, doći na red za bubreg, nego pronaći majstora koji će jamčiti kvalitetu, pri tome se držati obećanih rokova i (donekle) korektne cijene. Vijest je na objavljena u GLASU SLAVONIJE
Trbuhom za kruhom
Nažalost, sve je više “multipraktik” majstora koji “znaju” raditi sve – i postavljati pločice, i brusiti parkete, i ličiti, u malom prstu imaju i električne i vodovodne instalacije, pa čak i grijanje. Takvi su majstori, međutim, najskuplji jer u pravilu započnu radove, a onda odugovlače koliko god mogu, odnosno dok vlasnik ne izgubi strpljenje i sam zaključi nedovršeni posao ili nezadovoljan fuš-izvedbom potraži drugo rješenje. Stoga je nekada bolje platiti više ili pričekati koji tjedan duže nego da uz to što vas košta skuplje još izgubite živaca dvostruko više nego što je to u takvim situacijama “normalno”.
Imamo osjećaj da su svi dobri majstori otišli trbuhom za kruhom u Njemačku, a da je ono malo preostalih ovdje zauzeto radovima na uređenju apartmana i vikendica duž jadranske obale. Ovdje su angažirani tek između dva velika posla na moru ili dok se tjedan, dva odmaraju kod kuće.
Naime, privatni sektor i mali obrtnici, zanatlije, oduvijek su u svim razvijenim zemljama bili nositelji gospodarskog razvoja. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju majstori svog zanata otišli su na zapad radi bolje i brže zarade. Posebno mladi i radno sposobni dio stanovništva, što, uostalom, potvrđuju i prvi rezultati posljednjeg popisa stanovništva u Republici Hrvatskoj.
Brzo do posla
Predsjednik Udruženja obrtnika Osijek Dragutin Grabrović tvrdi da dobri majstori, s kvalitetnim strukovnim zanimanjem, danas zarađuju kao liječnici, a, što je još važnije – posao nađu odmah nakon završetka školovanja. Potvrdu tih njegovih riječi autor ovih redaka dobio je od znanca kojemu je soboslikar tražio 35 kuna po kvadratu za ličenje zidova, i to bez gletanja i materijala.
U nedavnom nam je razgovoru Grabrović istaknuo kako broj obrta u Osijeku posljednjih godina raste. U gradu je bilo registrirano 1800 obrta 2019. godine, a danas ih je 2626.
– Vladine su mjere poticaj za samozapošljavanje. Čak i u ovim otežanim pandemijskim uvjetima 70 posto njih opstat će i nastaviti raditi. Kako se zatvaraju veće tvrtke, povećava se broj obrtnika i zaposlenika u uslužnim djelatnostima – kaže Grabrović, dodavši kako su mnoga zanimanja s vremenom postala deficitarna jer je sve manje učenika koji upisuju strukovne škole. U tome, smatra Grabrović, ključnu ulogu imaju ponajprije roditelji, a onda i nastavnici viših razreda osnovne škole.
– Dijete na nagovor roditelja upiše fakultet, ako ga ne završi, uzalud je izgubilo godine. Međutim, ako upiše strukovnu školu, ima osiguran posao. Na njemu je samo da se potrudi i što bolje ovlada tim zanatom, bude kvalitetan i odgovoran – naglašava Grabrović.
Smatra također da zato nije potrebno educirati djecu, već roditelje i nastavnike od 5. do 8. razreda osnovne škole jer su oni ti koji bi trebali prepoznali za što dijete ima afinitet.
– Djeca ne trebaju ići napamet u škole. Ako nastavnik prepozna vješte ruke, interes za crtanje ili nešto drugo kod djeteta, treba ga usmjeravati tome da razvija te vještine i afinitete – zaključuje predsjednik osječkih obrtnika i napominje da se obrtnici prilagode svakom vremenu, brzo znaju nestati, ali se još brže otvaraju novi obrti.
U 26 razrednih odjeljenja Elektrotehničke i prometne škole Osijek upisano je 608 učenika. Ravnatelj škole Antun Kovačić tvrdi da su u suradnji s Osijek Software Cityjem za potrebe IT sektora u Osijeku i regiji unatrag četiri godine povećali broj mjesta za program tehničar za računarstvo.
Više učenika
– Sada upisujemo dva razredna odjela za razliku od prije kada smo imali samo jedan. Nama je problem to što ako želimo upisati neki razredni odjel više, moramo neki od postojećih odjela ugasiti, odnosno ne upisati. U proteklom smo razdoblju napustili trogodišnja zanimanja u elektrosektoru, ostao nam je trogodišnji odjel za vozače motornih vozila. To je zanimanje u kojemu bismo, zbog potreba tržišta, mogli povećati broj upisanih jer prometni sektor traži velik broj vozača. Trenutno zbog materijalnih uvjeta i ograničenih kapaciteta škole, s obzirom na to da zgradu dijelimo sa Strojarskom-tehničkom školom, nemamo te mogućnosti – ističe Kovačić, dodavši kako kroz Regionalni centar kompetencije grade novi prostor koji će im u nekom idućem razdoblju omogućiti povećanje broja učenika u školi, naravno suglasnost Osječko-baranjske županije i Ministarstva te prema potrebama tržišta rada.
Također napominje kako su određene osječke tvrtke pokazale interes za tehničare za elektroniku koji su zapošljivi na održavanjima elektroničkih sustava u području telekomunikacija.
– Usmjeravamo ih u području elektroničkih telekomunikacija, općenito računalne mreže, 5G mreže i sve ovo što je sada aktualno. S našim četverogodišnjim odjelima pokušavamo pratiti ono što tržište treba. Kao Regionalni centar kompetentnosti razvijamo nove programe u obrazovanju odraslih kako bismo pojačali cjeloživotno obrazovanje koje bismo ponudili poslodavcima. Radimo i na dodatnom usavršavanju trenutnih zaposlenika u nekim specifičnim znanjima, kao i budućih zaposlenika koje treba osposobiti za posebne poslove. Nismo gasili ni jedan odjel zbog slabog interesa, već kako bismo mogli otvoriti dodatni odjel za računalnog tehničara. Nismo, naime, upisivali elektromehaničare i elektromontere jer ne smijemo povećavati broj razrednih odjela – zaključuje ravnatelj Kovačić, naglasivši kako odjele za računarstvo popune već u ljetnom roku.
Tomislav Prusina Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA