Nevjerojatno je da španjolske vlasnike Istre 1961 gradski oci svih ovih godina ignoriraju, da bi na kraju čak i PROPALA VEĆ DOGOVORENA IDEJA IZGRADNJE KAMPA NA MARSOVOM POLJU

Nevjerojatno je da španjolske vlasnike Istre 1961 gradski oci svih ovih godina ignoriraju, da bi na kraju čak i PROPALA VEĆ DOGOVORENA IDEJA IZGRADNJE KAMPA NA MARSOVOM POLJU

Nakon što je Baskonia Alaves preuzela NK Istru 1961, klub je kvalitetno reorganiziran na način da su otklonjene konstante financijske dubioze koje su krasile klub kroz povijest, posvećeno je mnogo pažnje omladinskom pogonu koji bilježi vrhunske rezultate, a plan im je strateški se razvijati kroz investiranje u kvalitetnu sportsku infrastrukturu koja bi bila od velikog značaja i za cijelu zajednicu. sve to nije bilo dovoljno da čelnici Grada posvete više pažnje njihovim idejama o daljnjem razvoju kluba koji bi s novim nogometnim kampom zasigurno dobio veliki zamah u kvaliteti

Autor: izv.prof.dr.sc. Dean Sinković oibjavilo GLAS ISTRE

Prije svega treba reći da Grad Pula u zadnjih 30 godina vrlo loše upravlja svojim investicijskim i razvojnim potencijalom. S jedne strane puno je toga ostalo na pustim pričama ili promašenim vizijama, poput Brijuni Rivijere ili Guggenheim muzeja, a s druge strane, ono što je realizirano, poput “zlatnog kilometra” obilaznice ili kružnog toka u Šijani, bilo je podložno stalnim kašnjenjima i modifikacijama pa smo u konačnici to sve debelo preplatili. Istovremeno, industrija se gasila i s vremenom smo postali turističko-trgovinska zona, a to su zapravo jedine domene gdje su privatne investicije uspješno dovršavane. Grad nikada nije imao kvalitetan tim koji bi strateški promišljao razvoj grada, a u sklopu toga prije svega kvalitetno valorizirao važnost investicijskih projekata. Umjesto da su kreirani okviri za privlačenje kvalitetnih investicijsko-strateških partnerstva, u Gradu su često svoje vrijeme i pažnju posvećivali raznim lokalnim i međunarodnih špekulantima upitnog kapitala i prošlosti. Grupacija Baskonia Alaves je tvrtka koja se postepeno i strateški razvijala dugi niz godina i danas predstavlja vrlo kvalitetnu tvrtku u području sportskog menadžmenta, ne samo u Španjolskoj, nego i u globalnim okvirima. Osobno sam predavao na nekoliko sveučilišta u Baskiji i dobro proučio njihov jedinstven i vrlo uspješan regionalni razvojni put. Od politički problematične i ekonomski nestabilne regije u nekoliko desetljeća postali su najbogatija španjolska regija s najvećim BDP-u po stanovniku i vrhunskom javnom infrastrukturom. Tu malu regiju karakterizira odlična struktura i perspektivno gospodarstvo u kojem prevladavaju poljoprivredne zadruge i jaka industrija koje u simbiozi s turizmom i uslužnim sektorom stvaraju konstante vrijednosti za zajednicu.

Naši građani možda ne znaju da baskijski San Sebastian po četvornom metru ima najveći broj restorana na svijetu s Michellinovim zvijezdicama, da se u toj regiji nalazi najveća i najuspješnija moderna zadruga Mondragon, kao i nekoliko nogometnih klubova koji uspješno nastupaju za jakoj španjolskoj La Ligi. Na kraju krajeva, Baskija je i dom spomenutom Guggenheimovom muzeju, kojih je tek nekoliko na svijetu. Sve su to redom manji gradovi od San Sebastiana, Victorije i Bilbaa, kojima je gospodarski uzlet osigurao resurse za uspješne sportske i kulturne projekte.

Nakon što je Baskonia Alaves preuzela NK Istru 1961, klub je kvalitetno reorganiziran na način da su otklonjene konstante financijske dubioze koje su krasile klub kroz povijest, posvećeno je mnogo pažnje omladinskom pogonu koji bilježi vrhunske rezultate, a plan im je strateški se razvijati kroz investiranje u kvalitetnu sportsku infrastrukturu koja bi bila od velikog značaja i za cijelu zajednicu. Istovremeno pomažu i ostalim sportskim klubovima kroz razne donacije, a kao predstavnik akademske zajednice mogu reći da mi kao institucija od prvog dana s predstavnicima Baskonije Alaves surađujemo vrlo kvalitetno u nekoliko domena. Izgleda da sve to nije bilo dovoljno da čelnici Grada posvete više pažnje njihovim idejama o daljnjem razvoju kluba koji bi s novim nogometnim kampom zasigurno dobio veliki zamah u kvaliteti.

Međutim, osim kvalitetnijeg rada u klubu, učinci izgradnje kvalitetne sportske infrastrukture imaju puno veći učinak na širu društvenu zajednicu. Pored već dobro poznatog pozitivnoj utjecaja sporta na psiho-fizički razvoj pojedinca, tu su brojni pozitivni izravni (direktni), neizravni (indirektni) pa i inducirani (poticajni) učinci koji se najviše manifestiraju upravo na lokalnoj razini. To je jedan miks pozivnih efekata kroz zapošljavanje, izgradnju i održavanje objekata, sportsku potrošnju, organizaciju sportskih evenata što u konačnici vodi k produženju turističke sezone, većem punjenju proračuna pa do onih induciranih učinaka koji se manifestiraju kroz povećanje kupovne moći građana i većem izvozu lokanih dobara i usluga (potrošnja inozemnih posjetitelja smatra se izvozom).

Za točna procjenu svih navedenih učinaka treba izraditi konkretnu studiju koja ne predstavlja nikakav bauk, a prije toga Grad bi zajedno s investitorima trebao pripremiti preasifibility studiju gdje bi vrlo brzo mogao dobiti detaljniju procjenu tih parametara. Primjerice, sličnu je studiju FET proveo vezano za organizaciju Svjetsko prvenstvo u reliju, koje se inicijalno trebalo održati u Istarskoj županiji, gdje se pokazalo da su pozitivni učinci na gospodarstvo bili puno veći od inicijalne procjene. Nažalost i tu je naša županija sporo reagirala tako da nam je taj veliki event preuzeo Grad Zagreb.

Shodno navedenom, nevjerojatna je spoznaja da gradski oci svih ovih godina gotovo pa ignoriraju vlasnike kluba da bi na kraju čak i propala već dogovorena ideja izgradnje kampa na Marsovom Polju koja bi kao lokacija vrlo vjerojatto imala naviše koristi za klub ali i Grad. Dosadašnje ponuđene alternative bile su sve samo ne ozbiljno promišljeno rješenje a ako se kamp izgradi u susjednim gradovima ili općinama dobar dio ovih učinaka za Grad neće se realizirati. Uostalom država je to zemljište ustupilo Gradu upravo za izgradnju sportskih objekata i prateće infrastrukture pa se logično zapitati čemu takav kopernikanski obrat trenutne gradske nomenklature.OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA