Godinama zbog mnogobrojnih razloga Centar evidentira smanjivanje broja korisnika socijalne pomoći, no uz zaredana poskupljenja, na smanjivanje siromaštva neće utjecati najavljeno povećavanje minimalne naknade s 800 na tisuću kuna po osobi. Javlja NOVI LIST
Na području Grada Rijeke i okolnih općina, prema evidencijama riječkog Centra za socijalnu skrb od državne socijalne pomoći, što znači s oko 800 kuna mjesečno, sada živi 885 građana. Mnogi od tih krajnje siromašnih građana su samci, ali većina njih su obiteljski ljudi. Među njima je 435 radnosposobnih i 258 osoba koje nisu radno sposobne, također dvadeset i dvoje njihove djece mlađe od sedam godina i 121 dijete u dobi od sedme do 15. godine, dakle osnovnoškolaca.
Iseljavanje
No, zajedno sa srednjoškolcima iz siromaštvom pogođenih obitelji, dakle s djecom do 18 godina, danas u obiteljima koje primaju socijalnu pomoć države, na riječkom području, živi više od 220 djece. Na kraju prošle godine riječki Centar je evidentirao 143 obitelji koje primaju zajamčenu minimalnu naknadu, od kojih većinu čine obitelji s tri ili više članova.
Statistike riječkog Centra pokazuju da se broj građana, pa i broj obitelji, koje žive od državne socijalne pomoći, nastavio smanjivati, i to se kontinuirano bilježi već više godina. Usporedbe radi, spomenimo da je u rujnu 2017. godine na širem riječkom području od socijalne pomoći živjelo gotovo dvostruko više građana nego danas – za rujan te godine riječki je Centar zajamčenu minimalnu naknadu isplatio 1.441 osobi.
| »Vatrogasne« i druge mjere Prema izvješću riječkog Centra za socijalnu skrb, u prosincu prošle godine je 1.081 stanovnik Rijeke ili riječkog prstena primao osobnu invalidninu, a novčanu potporu primilo je 164 roditelja njegovatelja. U prošloj godini riječki je Centar građanima koji žive u iznimno teškim okolnostima isplatio ukupno 3.318 jednokratnih novčanih pomoći. Riječ je o vatrogasnoj mjeri koja za samca godišnje iznosi do 2.500 kuna, a za obitelji također maksimalno do 3.500 kuna. |
Isto tako, sasvim je izvjesno da u velikoj neimaštini živi puno više građana no što to pokazuju brojke riječkoga Centra. Mnogo je onih kojima zbog nekih malih prihoda koje ostvaruju državna zajamčena minimalna naknada nije dostupna, barem ne u cijelosti. K tome, jasno je da uz zaredala poskupljenja smanjivanju siromaštva neće doprinijeti ni najavljeno povećavanje zajamčene minimalne naknade s 800 na tisuću kuna po osobi.
– Cijelo vrijeme bilježimo pad broja korisnika zajamčene minimalne naknade. Razlog je u tome što je jedan dio korisnika odustao primati zajamčenu minimalnu naknadu i prešao na naknadu za nezaposlene branitelje, kao i u tome što je jedan dio njih otišao u starosnu mirovinu, a dio ih je uspio pronaći zaposlenje. Isto tako, korisnici zajamčene minimalne naknade već dosta vremena nisu mnoge doista brojne obitelji koje su godinama živjele od te pomoći, a za mnoge od njih čuli smo da su se odselile u neku od zapadnoeuropskih zemalja.
Zbog svega toga je u odnosu na prethodne godine i manji broj djece u našim evidencijama, kaže Karlo Balenović, ravnatelj riječkog Centra za socijalnu skrb, potvrđujući da su se za boljim životom s riječkog područja u inozemstvo iselile mnoge romske obitelji. Naš list je 2018. godine pisao o iseljavanju riječkih romskih obitelji uglavnom u Njemačku, i to se nastavilo.
Preskromne naknade
Ravnatelja Balenovića pitamo i kako ljudi žive od preskromne zajamčene minimalne naknade, koja bi im trebala osigurati zadovoljenje temeljnih životnih potreba.
– Uz zajamčenu minimalnu naknadu, obitelji s djecom primaju i dječje doplatke, neki i obrok riječke pučke kuhinje, a imaju i niz drugih potpora iz socijalnog programa Grada Rijeke i okolnih općina. Neki se bave skupljanjem plastične ambalaže, poneki zarade 100-200 kuna ponekad na crno, ali svi ti ljudi žive teško. S obzirom na troškove života, žive na minimumu minimuma. Jedan o osnovnih, ali i starih problema u radu riječkog Centra za socijalnu skrb je pronalazak smještaja za starije osobe, koje su liječeni ovisnici o alkoholu, ili osobe s više psihičkih dijagnoza te su vrlo često na liječenju u psihijatrijskim bolnicama, analizira Balenović. Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA