Direktorica Poreznog odjela o oporezivanju inozemnog dohotka: ‘Pravo države je obračunati porez, obveza plaćanja neće nestati’

Direktorica Poreznog odjela o oporezivanju inozemnog dohotka: ‘Pravo države je obračunati porez, obveza plaćanja neće nestati’

Od 2019. imamo mogućnost preuzimanja dohotka onako kako ga je utvrdila država u kojoj je ostvaren. Ako netko radi u Austriji i porezne vlasti su utvrdile da je neki dio dohotka neoporeziv, građani mogu zatražiti da se tako tretira i u Hrvatskoj. Temom se bavi NOVI LIST

Porezna uprava dobila je podatke o 184 tisuće hrvatskih građana koji ostvaruju prihod u inozemstvu, dok je istovremeno 130 tisuća građana poreznoj prijavilo taj dohodak, a Porezna svima nudi da dobrovoljno prijave dohodak za nekoliko godina, izbjegnu plaćanje kamata i kazni, te ostvare pravo na povoljniji obračun.

Pokazuje to da je dio građana očito znao da Hrvatskoj moraju prijaviti inozemni dohodak, da postoji mogućnost dodatnog oporezivanja u Hrvatskoj, ali dio je tom obvezom šokiran i svaki dan svjedočimo njihovim porukama iz inozemstva da su zauvijek raskrstili s Hrvatskom, a te poruke stižu čak i iz Njemačke, iako plaće i mirovine, na koje je plaćen porez u toj zemlji, ne podliježu dodatnom oporezivanju u Hrvatskoj. O tome kakve su sada opcije pred svima njima i što im je činiti razgovarali smo s Kristinom Grbavac, direktoricom u Poreznom odjelu KPMG-a u Hrvatskoj.

Poziv Porezne uprave građanima da dobrovoljno prijave svoje dohotke iz inozemstva ponovo je iznenadio veliki broj ljudi koji rade u nekim drugim državama, kao i činjenica da će možda u Hrvatskoj morati platiti dodatni porez.

– Svatko tko je hrvatski porezni rezident ima obvezu prijaviti u Hrvatskoj svoje primitke iz inozemstva. Netko će nakon toga biti u obvezi platiti dodatni porez, netko neće, ali svi su obvezni prijaviti svoj dohodak. Hrvatska je zadnja postala članica EU-a i od tada se razmjenjuju podaci s ostalim poreznim upravama. Sada je u odnosu na ranije godine razlika očito u tome da je Porezna dobila veliku količinu podataka u razmjeni. Ne radi se samo o mirovinama ili plaćama, nego i kamatama na štednju, dividendama. Piše Jagoda Marić Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA