Internet je pun oglasa o nekretninama koje se prodaju. Neki od njih ispod tržišne cijene i postoji mogućnost da ih zapravo prodaju Agencije za naplatu potraživanja. Nakon što je vice-guverner HNB-a tako došao do kuće, o čemu su na Novoj TV ranije izvijestili, istražili su kako je moguće da takve Agencije zapravo nitko ne nadzire i ima li političke volje da se to promijeni.
Stotine nekretnina na oglasnicima sestrinskih tvrtki Agencija za naplatu potraživanja. Za većinu, cijena je na upit, no ima i onih kojima je cijena iskazana i to ispod tržišne. U zgradi na Sv. Duhu prodaje se stan od stotinjak kvadrata po cijeni od 1.250 eura za kvadrat. Otvorite li oglasnike u toj ćete ulici teško naći stan kojem kvadrat nije gotovo dvostruko skuplji.
Čelni ljudi HNB-a trgovali obveznicama banaka koje nadziru? Premijer nazvao guvernera i zatražio objašnjenje
No, nije ovo izoliran slučaj, a prodaja nekretnina samo je vrh sante poslovanja Agencija. One od banaka otkupljuju dugove građana i tvrtki, nerijetko za deset do dvadeset posto ukupnog iznosa i potom kreću u naplatu po svojim pravilima.
“Pokušavaju naplatiti nešto što je načelno nenaplativo i onda se događa da zovu u bilo koje doba dana i noći, zovu susjede i poslodavce kako bi kod dužnika pokrenuli nekakav sram da on pristane na servisiranje svog dugovanja”, ističe Sarajko Baksa iz udruge Blokirani.
Pritom vrte velik novac, u posljednjih pet godina vrijednost potraživanja iznosi oko deset Peljeških mostova. Najčešće on završi u inozemstvu jer su hrvatske agencije podružnice stranih matičnih tvrtki.
Takvo poslovanje ne nadzire se primjereno
Paradoksalno, tako veliko poslovanje i dalje ne nadzire ni HNB ni HANFA jer službeno Agencije, koje rijetko istupaju u medijima, nisu kreditne institucije već trgovačka društva. Pa ih koliko-toliko provjerava tek Porezna uprava.
“Imate porezni nadzor kompanija koji je normalan kod svih kompanija i porezna uprava ga redovito provodi”, kazao je Matija Arapović iz udruženja agencija za naplatu.
Stvari bi mijenjali i ovršitelji. I to u smjeru da se dužniku najprije ponudi da pod određenim uvjetima sam otkupi svoj dug.
“Ja sam spreman napraviti prijedlog i izmjenu zakona o obveznim odnosima koje bih uputio kao inicijativu svim saborskim zastupnicima i ako to ne bude prihvaćeno od saborske većina onda bi bilo dobro da jedna ili više političkih stranaka koje su za to zainteresirane pokrenu prikupljanje potpisa za referendum”, predlaže Vedran Vidmar.
Takvih otplata je manje, no zabrinutost postoji
Prema podacima HNB-a, banke posljednjih godina smanjuju prodaju dugova. 2017. su prodali osam miljardi kuna dugova, 2018. 5,3 milijuna, a godinu poslije 4,2 miljarde kuna.
Da bi demotivirao banke u prodaji dugova, ministar Marić lani je mijenjao Zakon o porezu na dobit kako bi banke takva potraživanja same otpisivale, a ipak nešto i zaradile. No prvih devet mjeseci od nove regulative prodano je 50 posto više dugova nego godinu prije, a bankari se hvale, to je i dalje znatno manje nego prije pet godina.
“Do kraja rujna je bilo prodano oko 1,5 milijardi kuna što ukazuje na daljnji trend smanjivanja prodaje potraživanja u odnosu na pretpandemijsko razdoblje”, napisali su iz Hrvatske udruge banaka.
Priliku za zaštitu građana vladajući su imali i krajem siječnja kad se u Saboru mijenjao Zakon o zaštiti potrošača. Možemo! je uložio amandman kojim je tražio da se ukine praksa prodaje dugova agencijama bez pristanka dužnika, no odbijen je.
Pa je tako i dalje omogućen pravni okvir u kojem viceguverner središnje banke, istitucije koja bi u uređenoj državi nadzirala Agencije jer tamo one rade za banke, a ne za sebe, zakonito od njih kupi kuću ispod tržišne vrijednosti, piše dnevnik.hr.
