Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je da bi novi krug prijava za subvencionirane stambene kredite trebao krenuti od 21. ožujka. Ove će godine za to biti utrošeno 50 milijuna kuna, a javni poziv za dostavu ponuda banaka bit će objavljen sredinom veljače, stoji na stranici Ministarstva.

473 milijuna kuna

Od početka primjene ove mjere, odnosno od rujna 2017. godine do danas, odobreno je ukupno 22.022 subvencije, a država je za subvencije dosad uplatila više od 473 milijuna kuna.

I dok se vladajući hvale kako je to ujedno i demografska mjera  jer je u obiteljima koje koriste subvencije dosad rođeno više od 4.600 djece te je prijavljeno 13.130 maloljetne djece u sklopu zahtjeva za kredit.

O tome jesu li APN subvencionirani krediti dobra mjera ili je taj novac država mogla i pametnije uložiti razgovarali smo s bivšom ministricom graditeljstva i prostornog uređenja Ankom Mrak Taritaš. Svoje viđenje cijele situacije oko subvencioniranja, ali i budućnosti cijena nekretnina dao nam je profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Velimir Srića.

Rast cijena nekretnina

“HDZ se odlučio za tu mjeru subvencija odmah na početku svog mandata jer je to tako obećao svom biračkom tijelu što se pokazalo kao apsolutno loša mjera jer isti čas kad se krenulo s tim je povećana i cijena nekretnina. O tome se HNB očitovao kroz svoju publikaciju. Danas imamo situaciju da je metar kvadratni otišao gore i da će rasti i dalje”, pojašnjava Mrak Taritaš te dodaje kako će s uvođenjem eura cijena još više rasti jer će ljudi novac uložiti u nekretnine. Javlja ZAGREB INFO

I profesor Srića smatra da će cijene nekretnina i dalje rasti, a kao glavni razlog vidi inflaciju i psihozu koju ona nosi sa sobom jer se ljudi boje da će im vrijednost novca propasti pa ga onda odlučuju investirati u nekretnine.

“Na kratki rok će biti još veći pritisak i mislim da će cijene rasti još i brže nego što treba. Na duži rok to tržište nije zdravo i taj balon će početi pucati, samo je pitanje mentalitet većine, kad većina nešto radi, to je ono što hrani inflaciju, kad svi vide da drugi dižu cijene onda i oni dižu, i kad ima i kad nema razloga i pokušavaju se osigurati za budućnost a ne samo za sadašnjost”, smatra Srića.

Promašena mjera?

“Pitanje je kome ova subvencija može pomoći jer su cijene previsoke i ona je dostupna onome kome možda i ne treba. Imali smo jednu odličnu mjeru koja je bila da za kupnju prve nekretnine ne plaćate porez na promet nekretnine i od nje smo odustali, a ovim ponovo tjeramo ljude kroz te subvencije da uđu u to jedno dužničko ropstvo prema bankama. Dobra mjera bila bi da imamo stanove za najam po prihvatljivim cijenama, to je država trebala napraviti”, smatra bivša ministrica graditeljstva.

Da je ova mjera promašaj smatra i profesor Srića jer kako kaže riječ je o napuhanoj vrijednosti nekretnina zato što su ljudi u tome vidjeli jedan oblik štednje, a s druge strane kad dođe do toga da te nekretnine moraju prodati, onda se tek uočava da je ta cijena umjetna.

“Pametna politika subvencija osposobljava sposobne da bi bili još sposobniji, drugim riječima nemoj subvencionirati nekoga da preživi i da bude i dalje teret. Kod nas postoji prevelika ovisnost o državi i stalno se očekuje da veliki brat riješi problem”, kaže Srića.

Mrak Taritaš smatra kako je država sama dovela do poremećaja na tržištu nekretnina.

“Država je ovim subvencijama sama napravila poremećaj na tržištu nekretnina, dodatni poremećaj je napravio potres, sljedeći se napravi nakon što turizam krene gore jer ljudi kad zarade novac ulažu u nekretnine najviše i dodatni poremećaj će nam napraviti euro”.

Subvencioniranje nije održivo

“Hrvatska ima tu jednu specifičnu situaciju koju ja ne bih više subvencionirao na glupi način jer mi imamo višak objekata u odnosu na stanovništvo. Pogledajte samo što je pokazao popis stanovništva. Kod nas je taj balon vrijednosti nekretninama prilično napuhan upravo iz tog razloga što pogotovo sad kad ljudi osjete da ide inflacija pa krenu investirati u nekretnine, onda se dodatno radi pritisak na tržište, dodatno se dižu cijene nečemu što objektivno nema toliku vrijednost i ako država to još podupire subvencijama onda zapravo radi glupost”, pojašnjava profesor s Ekonomskog fakulteta.

Mrak Taritaš je ukazala na primjer u nekim državama gdje su stambenu politiku preuzeli gradovi, a država im po potrebi pomaže. Gradovi su vlasnici nekih nekretnina koje onda daju u najam građanima.

“Mogla je država svašta napraviti, ali trebala bi sjesti i misliti, imati nekakvu stambenu politiku. To je prvo i osnovno pitanje kada je riječ o jasnoj stambenoj politici na razini države, ali ako to država nije u stanju učiniti, onda je trebalo prepustiti gradovima da gradovi naprave svoje stambene politike” smatra Mrak Taritaš i dodaje:

“To je iskorak koji treba napraviti, a ovo kod nas je da se ljudi tjeraju da dižu kredite, a znamo kako je puno ljudi završilo s kreditima, a pitanje je i za kog su ove subvencije, za one koji imaju, nakon što sve zajedno prođe kredit će i dalje ostati. Ostat će kredit za visoke cijene stanova, cijena će pasti a vi ćete nastaviti plaćati skupi kredit”. Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA