Svojevrsna sanacija, odnosno rebalans kućnih proračuna trebat će, čini se, svim korisnicima bankarskih usluga. Naime, poskupjele su i naknade banaka
Obavijesti o poskupljenju naknada banaka posljednjih mjeseci dobio je dio građana.
Damir Novotny, ekonomski analitičar, pojašnjava kako su banke izgubile dosta novca 2020. godine, a kamatne stope su pale, pa su i prihodi banaka bili niži od planiranih. Zato su bile prisiljene povećati naknade.
Kuna po kuna, i banke u Hrvatskoj su te loše 2020. godine od različitih naknada i provizija zaradile 4,5 milijardi kuna.
Bankarske usluge nisu poskupjele samo u Hrvatskoj, nego u čitavoj Europi. Baš zato, sada se na europskoj razini istražuje je li to poskupljenje bilo opravdano. Ako se pokaže da nije, doći će do izmjene regulacija.
Jedan od razloga poskupljenja, kažu za Dnevnik Nove TV iz HNB-a, jest i taj što su banke u posljednje dvije godine imale veće troškove zbog digitalizacije svojeg poslovanja.
Posljednje informacije kažu – svakom od nas banka u prosjeku na mjesec s računa skine 12 kuna. Svake godine – 144 kune.
Da biste provjerili nudi li neka banka povoljnije uvjete od vaše, dovoljno je otići na stranice HNB-a koji ima detaljan cjenik baš svake banke.
No, Hrvati se teško odlučuju na promjenu.
Doc. dr. sc. Andrea Lučić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže: “Kad pogledate što vi sve trebate napraviti i kod svog poslodavca i samostalno, uzevši u obzir da neke druge proizvode i usluge koristite te vaše iste matične banke, onda se nažalost mnogi zaustave i to ipak ne naprave”.
U Hrvatskoj trenutačno posluje dvadesetak banaka, a njih pet je dominantno. Ali i to bi se moglo uskoro promijeniti.
Analitičar Novotny ističe da će nakon pridruženja hrvatskog ekonomskog prostora ekonomskom prostoru europodručja, hrvatski građani moći štedjeti u bilo kojoj banci eurozone, isto tako uzimati kredite, kao i koristiti usluge bilo koje banke europodručja.
Pa će i konkurencija među bankama biti veća. A to znači – cijene bi mogle padati, piše dnevnik.hr.