Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, ove će godine Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta 27. siječnja, obilježiti online tribinom i razgovorom o različitim načinima čuvanja sjećanja na žrtve holokausta, ali i razgovorom o hrvatskim i europskim praksama negiranja i zatiranja sjećanja na holokaust koje potiče rastući antisemitizam. Javlja ZAGREB INFO
Povod za on line razgovor je predstavljanje nedavno prevedene i u Hrvatskoj objavljene knjige “SVE O ANNE FRANK”, u izdanju Naklade Ljevak, 2021. godine. Životna priča od Annina rođenja u Frankfurtu 1929. godine do smrti u koncentracijskom logoru Bergen-Belsen početkom 1945. godine, osmišljena je u “Zakladi Anna Frank” u Amsterdamu.
Autori knige su Menno Metselaar i Plet von Ledden. Temelji se na “Dnevniku Anne Frank”, na postojećoj korespondenciji, iskazima svjedoka, novim saznanjima, mnoštvu do sada neobjavljenih i novih povijesnih materijala i na izvanrednim ilustracijama Hucka Scarrya o životu obitelji Frank i njihovih prijatelja tijekom dvogodišnjeg skrivanja u tajnom skrovištu.
Knjiga stavlja Anninu priču u širi društveni i povijesni kontekst i daje odgovore na niz pitanja, od ukazivanja na uzroke holokausta do toga tko je izdao Anne Frank. Upravo zato ovu knjigu stavljamo u širi razgovorni okvir i povijesni kontekst.
Utoliko je knjiga “Sve o Anne Frank” povod on line razgovoru o tome kako se sjećamo žrtava holokausta i jesu li naše komemoracije ubijenih i nestalih u razdoblju postojanja nacističke Njemačke i kvislinških režima, stotina koncentracijskih logora i NDH, prihvaćene kao istinski i humani oblik komemoriranja i sjećanja na pojedinačne identitete milijunskih žrtava? Ili su Stolpersteine, kameni spoticanja za deportirane i ubijene Židove, Sinte, Rome i dr. civilne žrtve, te brojni spomenici postavljeni diljem Europe (Zagreb još čeka svoj spomenik žrtvama holokausta), tek nelagodna smetnja koju bi neki rado uklonili, a povijest revidirali?
I “Dnevnik Anne Frank” je istovremeno i spomenik i kamen sjećanja, čija je najveća vrijednost u njezinom povijesnom kontekstu. Utoliko ovim razgovorom želimo raspraviti pitanje sjećanja na žrtve holokausta kroz nekoliko razina i tematskih cjelina.
Treba li “Dnevnik Anne Frank” biti samo alternativna školska lektira u kurikulumu 8. razreda hrvatskog jezika i književnosti i nezaobilazno svjedočanstvo o užasima nacističkih progona Židova u nastavi povijesti?
“Dnevnik Anne Frank” jest svjedočanstvo i autentičan dokument vremena. Ali, uz njega se valja sjetiti i sličnog primjera iz naše sredine. Želimo li se prisjetiti „čuda od djeteta” iz Zagreba, Lee Deutsch, koja se i po godinama i po jednakoj sudbini koja ju je zadesila, često uspoređuje s Annom?
Usporedba Annine i Leine sudbine
Lea je bila talentirana, popularna prijeratna, glumica, pjevačica i plesačica u brojnim predstavama HNK u Zagrebu. Lea je bila Židovka koju ništa nije spasilo od deportacije u Auschwitz 1943. godine. U spomen na Leu, Centar je 2020.godine u Gundulićevoj ulici 29, pred kućom u kojoj je živjela, postavio i prvi kamen spoticanja u Zagrebu.
Usporedba Annine i Leine sudbine kao povijesni okvir, otvara pitanje kako se danas odnosimo prema progonu i stradanju Židova i svih žrtava NDH? Kako se i koliko suočavamo sa vlastitom prošlošću i počinjenim ustaškim zločinima nad pripadnicima židovske, romske, srpske, hrvatske nacionalnosti i političkim neistomišljenicima? Smijemo li ih zaboraviti ili negirati? Je li uništavanje ili oštećivanje kamena spoticanja i spomenika žrtvama stradalim u holokaustu, u Zagrebu, Rimu ili bilo kojem drugom mađarskom, poljskom ili europskom gradu, vandalizam ili svugdje prisutni antisemitizam? Antisemitizam koji se u mnogim europskim državama sve više manifestira kao bitna odrednica antimigrantskih pokreta.
Što danas građani Hrvatske, kao građani Europe, znaju o holokaustu i kakav je njihov odnos prema vizualnim podsjetnicima na holokaust? Jesu li dovoljne samo komemoracije s izrazima suosjećanja prema žrtvama ili u hrvatskom sustavu sjećanja i komemoriranja nešto nedostaje? Kako spriječiti nestanak, gubitak ili krađu sjećanja? Je li u tome vlastito sjećanje na antifašističku prošlost dovoljno ili nedostatno?
Što grad Zagreb nudi kao spomen podsjećanju na žrtve holokausta i želi li se njegovo skorašnje otkrivanje za javnost?
Na ta i druga pitanja u online razgovoru “SVE O ANNE FRANK”, Sjećanje na Annu, Leu i sve žrtve holokausta, govorit će dr. sc. Marija Ott Franolić, nezavisna kritičarka, književna teoretičarka i prevoditeljica iz Zagreba Slavenka Drakulić, književnica i novinarka, koja živi i radi u Stockholmu i Zagrebu dr. sc. Goran Hutinec, povjesničar, docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Online tribinu možete pratiti 1. veljače u 18 sati putem ZOOM aplikacije uz prethodnu registraciju, preko mrežne stranice Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust i putem Facebook stranice Centra tolerancije. Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA