Najava gradonačelnika Tomaševića o micanju kanti s ulice zabrinula je zakupnike prostora u stambenim zgradama, originalno namijenjenih prikupljanju smeća. U resornom gradskom uredu tvrde da obrtnike neće izbacivati, a za kante će se pokraj zgrade napraviti tipizirani boksovi
Piše: Saša Paparella objavljuje portal ZAGREBI.HR
Najava gradonačelnika Tomislava Tomaševića da će promijeniti dosadašnji model prikupljanja smeća po kojem će se kante početi micati s javnih površina uznemirio je dio Zagrepčana. Redakciji Zagrebi.hr obratio se jedan obrtnik, dugogodišnji korisnik prostorije u novozagrebačkom neboderu koja je originalno bila predviđena za smještaj kanti i kontejnera za smeće, a koju je on, u dogovoru sa suvlasnicima, prenamijenio u radionu za uokvirivanje slika.
Smetlarnici ipak bez smeća
Zakup tog prostora (nesuđenog ‘smetlarnika’) u Dugavama uredno plaća na račun pričuve zgrade, čime suvlasnicima smanjuje troškove njenog održavanja. Najava gradskih vlasti uznemirila je i njega i niz drugih korisnika takvih prostora u okolnim zgradama, koji strahuju da će biti izbačeni kako bi se u tim, nekoć davno planiranim smetlarnicima zbrinule kante za smeće koje su sada na ulici.
Takvo rješenje većini korisnika takvih prostora značilo bi poslovni krah, pa smo gradskim vlastima poslali upit vode li računa da, rješavanjem problema kanti, ne stvore još gori problem zatvaranja niza obrta.
Već nakon nekoliko sati dobili smo umirujući odgovor Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje.
“Nacrt prijedloga Odluke o javnoj usluzi sakupljanja komunalnog otpada u Gradu Zagrebu, koja je upućena u javno internetsko savjetovanje, ne predviđa izbacivanje osoba iz prostora namijenjenih smještaju spremnika za prikupljanje otpada ako ih one koriste za neke druge potrebe temeljem sklopljenih ugovora sa suvlasnicima zgrade”, navodi se u odgovoru.
“Naime, nacrt prijedloga Odluke propisuje obvezu smještaja spremnika u zaključanim smetlarnicima, haustorima, ograđenim dvorištima, u okviru katastarske čestice nekretnine zgrade, tipiziranim boksovima ili da spremnici budu smješteni na bilo koji drugi način kojim se onemogućuje pristup spremnicima od strane trećih osoba. Stoga u situacijama kad spremnike nije moguće smjestiti u za to predviđenim smetlarnicima u zgradi, pa i u navedenom slučaju radi korištenja smetlarnika od strane drugih osoba za druge svrhe, ostaje mogućnost smještaja spremnika u haustorima, tipiziranim boksovima ili u okviru katastarske čestice nekretnine”, odgovoreno nam je.
Suvlasnici ne žele ostati bez najamnine
Nacrtom prijedloga Odluke propisana je i procedura ako spremnike nije moguće smjestiti u okviru katastarske čestice nekretnine. Tada je predstavnik suvlasnika dužan podnijeti pisani zahtjev za smještaj spremnika na javnu površinu Čistoći, čiji će djelatnici ispitati postoji li ipak mogućnost smještaja unutar katastarske čestice. Tek ako i oni zaključe da takvo rješenje nije izvedivo, izdat će se odobrenje za gradnju spremnika na onoj javnoj površini koja je najbliža zgradi, a o trošku njenih suvlasnika.
Neki od naših sugovornika pak upozoravaju i da se po suvremenim standardima stanovanja prostor za prikupljanje smeća ionako više ne radi u zgradama već pokraj njih, jer se tako od stanara udaljuju pratioci smeća – smrad, žohari i štakori.
Ambiciozniji predstavnici suvlasnika pojedinih stambenih zgrada u Novom Zagrebu još su ranije počeli planirati montažne boksove za kante. “To nam je doduše trošak u startu, ali dugoročno ne gubimo prihod od najma”, zaključio je predstavnik suvlasnika u Facebook grupi koja okuplja Dugavljane. Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA