Moratorij na ulazak stranaca u prodaju zemlje istječe u srpnju 2023., no žele velike tehnološke cjeline, ne usitnjene česticeĐAKOVO Javlja GLAS SLAVONIJE
Na tržištu nekretnina Đakovštine, čije su cijene zbog općeg vala poskupljenja porasle, najviše je poskupjelo poljoprivredno zemljište. Trgovac i procjenitelj nekretnina, vlasnik đakovačke agencije Dom Commerce Mirko Sabljar ističe da je hektar zemlje u Đakovštini poskupio 30, 40, pa i 100 posto, ovisno o klasi, lokaciji, usitnjenosti, odnosno okrupljenosti, blizini prometne komunikacije itd.
Osim prelijevanja vala poskupljenja i na taj dio nekretninskog tržišta razlog tomu svakako je i približavanje srpnja 2023., kada za strance istječe moratorij na kupunju poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, s tim što im je prvotno moratorij za to bila 2021., ali je on prolongiran do srpnja sljedeće godine.
Kraj moratorija
Prema nekim praćenjima, stranci su u deset godina, od 2010. do 2020., u Hrvatskoj, primjerice, kupili 10.000 stanova i/ili apartmana, pa su sada u Slavoniji očekivanja da se “oštre” na kupnju poljoprivrednih hektara, od čega domaći poljoprivrednici zaziru već godinama, pogotovo sada, godinu i pol prije prestanka desetogodišnje zabrane na to, počevši od 2013., kada je RH ušla u EU, pa trgovci nekretninama kažu kako je upravo rast cijena hektara odgovor na skorašnji prestanak tog moratorija. Sabljar kaže da kupci kupuju zemlju kao investiciju – da bi ju danas-sutra, kada se skine moratorij za strance, mogli dobro preprodati.
– No stranci kupuju velike zemljišne komplekse, velike tehnološke cjeline – dodaje Sabljar. Naše pak poljoprivredno zemljište, a u Hrvatskoj ga je oko 1,1 milijun hektara upisano u ARKOD iako se računa da se obrađuje i do 1,2 – 1,3 milijuna hektara, još uvijek je u velikom broju slučajeva usitnjeno, premda i domaća poljoprivredna politika stalno zagovara njegovo okrupnjavanje.
– Cijene hektaru kreću se ovdje od općine do općine. Od sjeverozapada, gdje je Levanjska Varoš, pa naovamo cijene hektaru su od 2000 do 10.000 eura, a dosad je to prosječno bilo pet-šest tisuća eura – kaže Sabljar. Govoreći o važnosti okrupnjavanja zemljišta, podsjeća na ostavine, kada se imovina zna višestruko dijeliti, usitnjavati. U posljednje se vrijeme ide u premjere i okrupnjavanje je time otišlo korak dalje, no ne kako bi se to željelo na terenu.
– Tendencija okrupnjavanja vidljiva je i na sustavu državnih poticaja i to je drugi razlog trenutačnih kretanja na tržištu – dodaje Sabljar. Zemlje na prodaju nema koliko bi kupci željeli.
“Puno buke”
Potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, koja upravo prolazi izborne procese, Matija Brlošić, ocjenjuje kako je “puno nepotrebne buke oko ulaska stranaca u hrvatske hektare”. “Uostalom, oni to već čine. Istina, ne kao fizičke osobe, nego kroz tvrtke”, kaže Brlošić. I on ističe porast cijena tim nekretninama.
– Cijene su skočile, prvenstveno zbog kupnje. U nju ulaze ljudi koji se ne bave poljoprivredom a u svojim poslovima jako dobro zarađuju i višak novca investiraju u poljoprivredno zemljište. Priča se da će od iduće godine doći stranci i da će dati puno novca za zemlju. Stranci nikada neće doći u jedno Đakovo i dati brojne tisuće eura za zemlju; to će biti atraktivno ako je zemljište okrupnjeno i gdje cjelina ima stotinu i više hektara, a ne za nekoliko hektara. Ovaj proces koji se zbiva u Đakovštini s cijenama i hektarima trend je u cijeloj Hrvatskoj, no da će se nešto ekstremno zaraditi – neće – Brlošićeve su procjene. Dodaje, u Đakovštini su najokrupnjenije državne table, no država je rekla da to neće prodavati, da nema prodaje okrupnjenog zemljišta, zemljišta P1 i P2, arondiranog i sl. “Prodaja zemljišta je ispod 0,1 posto”, ilustrira podatkom Brlošić.
– Stoga, prevelika je galama oko ulaska stranaca u poljoprivredno zemljište. Ništa se 2023. godine neće pretjerano povijesno dogoditi, samo će trend skočiti na nekim atraktivnim dijelovima – kaže Brlošić. Prije skoka cijena poljoprivrednog zemljišta i do 100 posto, kaže, cijene su hektaru ovdje bile 4000 – 6000 eura.
Suzana Župan Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA