Prije neki dan dogradonačelnik Bojan Ivošević objavio je pomalo trijumfalno sliku Srebrnih vrata Dioklecijanove palače očišćenih od štandova koji su okupirali ovaj fortifikacijski dio Palače. Objava je dobila puno pozitivnih komentara, a poklopila se s uklanjanjem nakaradnih šatora iz Hrvojeve ulice, koji su desetljećima zaklanjali pogled na istočni zid Palače. Vijest donosi SLOBODNA DALMACIJA

No ono što iz gradske vlasti nisu objavili usred ove samohvale s “purifikacijom” jest da se sprema građevinska rekonstrukcija Srebrnih vrata Dioklecijanove palače. Dapače, u pitanju je najznačajniji zahvat na tom dijelu Palače u posljednjih 70 godina, još od pedesetih godina prošlog stoljeća, kada su, nakon savezničkog bombardiranja u Drugom svjetskom ratu, obnovljena Srebrna vrata.

Odsjek za staru gradsku jezgru i baštinu Grada Splita predao je zahtjev za dobivanje građevinske dozvole Upravnom odjelu za prostorno planiranje i uređenje i zaštitu okoliša 30. prosinca 2021. godine. Građevna čestica za koju je zatražena dozvola obuhvaća sjeverni dio istočnog zida Palače, od sjeveroistočne kule do Srebrnih vrata, zajedno s katastarskom česticom Galerije Emanuela Vidovića.

Projekt je Grad Split zatražio javnom nabavom još 2018. godine, a odabrani projektant, arhitekt Ivo Vojnović objašnjava kako su ga dugo razrađivali s konzervatorima, koji su na kraju dali sva odobrenja kako bi se izvela šetnica na istočnom zidu Palače, koja uključuje premošćivanje Srebrnih vrata.

– Nekoliko je varijanti promijenjeno uz preporuke konzervatora, prije svega gospodina Radoslava Bužančića. Na koncu smo osmislili kako premostiti jaz nad Srebrnim vratima. Zadnja varijanta jest da se napravi jedna čelična pasarela, odnosno most s kojim bi se premostio taj raspon. Ta trasa bi se postavila iza današnjeg pročelja Srebrnih vrata – objašnjava Vojnović.

– Kao drugi nosač za taj most izvela bi se rekonstrukcija antičkog zida koji danas ne postoji. Od ovog što vidite kao Srebrna vrata malo je u izvornom stanju preživjelo. Uglavnom je sve rekonstruirano nakon Drugoga svjetskoga rata. Ona su se u dobroj mjeri faksimilno obnovila. Danas se to toliko ne vidi jer je vrijeme učinilo svoje, kamen je posivio pa se ne doživljava toliko razlika između novog i starog dijela. Međutim, pogotovo unutarnji dio Srebrnih vrata je potpuno nov, a tu se prije nalazila crkva – napominje arhitekt.

ČELIČNA ŠETNICA

– Naša generacija bi dodala još jedan zahvat koji nedostaje. Isti zid koji se sad nalazi na pročelju Srebrnih vrata, s jednakim brojem otvora, pojavio bi se i na unutarnjoj strani propugnakula. U tom bi se “sendviču” pojavio čelični ophod koji bi bio suvremen. Danas se tako radi, ne idete u historicističke mimikrije, nego na suvremeni način izvodite intervenciju. Međutim, ona bi bila skrivena, ne bi bila toliko invazivna, nego bi se nalazila unutar dva zida, vidjela bi joj se samo dva kraja. Tako da će zidovi skrivati taj čelični most, a na taj način bismo ujedno pridonijeli izvornom izgledu Srebrnih vrata, koji je danas polovičan. Time bismo riješili dva problema. Skrili bismo tu novu čeličnu šetnicu unutar dva zida i pridonijeli bismo percepciji izvornog stanja Srebrnih vrata – ističe Vojnović, te dodaje kako su Srebrna vrata izvorno vrlo slična Zapadnim vratima, gotovo identična.

Zahvatom bi se, također, stavio u funkciju antički hodnik, do kojeg se danas ne može doći. Sada je to nedostupna “terasa” iznad glavnoga luka kojim se ulazi u Srebrna vrata. Novim zahvatom kojim bi se dodao zid na zapadnoj strani Srebrnih vrata taj bi nekadašnji antički hodnik također postao prohodan. Da bi se to ostvarilo, potrebno je izvesti spoj s Galerijom Vidović, odakle bi se ulazilo na antički hodnik i stupalo na prostor iznad ulaza u Srebrna vrata.

– Kada biste tamo došli, s tog mjesta bi se otvorila jedna krasna vizura na Decumanus. Ovom intervencijom taj dio Palače bi postao pristupačan građanima i turistima, kao i posjetiteljima Galerije Emanuela Vidovića koja bi time dobila benefit – tvrdi arhitekt. Projekt također predviđa da se iz Galerije Vidović može pristupiti na gornju šetnicu koja bi išla duž istočnog zida Palače. Tako bi posjetitelji ove Galerije imali pristup i na šetnicu koja se namjerava rekonstruirati na istočnom zidu Palače. Galerija Vidović inače djeluje u sklopu Muzeja grada Splita koji omogućuje posjetiteljima da pristupe sjevernom zidu Palače. Gradska uprava je zadužila Muzej da, osim upravljanja Dioklecijanovim podrumima, vodi brigu i o ophodu po Palači.

– Projektom je pokriven cijeli istočni zid Dioklecijanove palače, a osim toga radimo i projekt zgrade Lukačićeve 5, također za potrebe Muzeja grada Splita. U njega bi bila uključena jugoistočna kula s terasom. Sa svime time dobili bismo jednu sponu koja bi išla kroz cijelo istočno pročelje Palače, od Lukačićeve, preko jugoistočne kule do Srebrnih vrata, pa sve gore do sjeveroistočne kule – najavljuje arhitekt.

MLETAČKI PROLAZ

Tu projektantskim ambicijama nije kraj. Povezivanje istočnog zida Palače sa šetnicom na njezinu sjevernom zidu namjerava se riješiti pomoću čeličnog mosta. Da, dobro ste pročitali. Naime, na tom uglu Palače nalazi se sjeveroistočna kula koja je danas u privatnom vlasništvu. Kako bi se šetnicu uspostavilo duž sjevernog i istočnog zida Palače, projekt je predvidio da se postavi čelični most kojim će se dijagonalno zaobići kulu. Na taj način bi se “preskočilo” sa sjevernog na istočni zid Dioklecijanove palače. Ovaj zahvat je planiran, kako nam je rečeno, s unutarnje strane šetnice pa stoga ne bi bio vidljiv onima koji izvana budu promatrali zidine Palače.

– Most bi ostao čelični u smislu da ga se ne bi obložilo kamenom – veli Vojnović jer “suvremena intervencija mora ostati suvremena. Takve su UNESCO-ove propozicije – ne smije se oblačiti u historicističko ruho i time zavaravati ljude, stručnjake i znanost. Morate ostati dosljedni. Sve što je novo mora se kao takvo istaknuti. Ne smije se kititi i stavljati neke neogotičke ili druge neostilove, upravo suprotno”.

Tako će se i kamen koji se bude stavljao na Srebrna vrata za rekonstrukciju zida s unutarnje strane propugnakula po obradi razlikovati od izvornog antičkog kamena.

– Novi kamen posivi u roku od nekoliko godina, ali uvijek je važno da se vidi što je originalno sačuvano, a što je rekonstrukcija. To je u našoj obvezi i etici, moramo uvijek naznačiti razliku, da ne varamo ljude – ističe projektant.

Što se tiče Srebrnih vrata, ispod čeličnog mosta ili pasarele, kojom će se ona premostiti radi potrebe šetnice, rekonstruirao bi se antički obrambeni hodnik na koji sad nije moguć pristup. Moglo bi mu se pristupiti s drugog kata Galerije Vidović. Zbog čega bi se izvelo rušenje jednog povijesnog sloja u Palači, što su konzervatori dopustili.

Naime, odmah uz zgradu Galerije u istočnom zidu Palače nalazi se takozvani “mletački prolaz”, on je pokraj ulaznog luka od Srebrnih vrata. Iznad “mletačkog prolaza” je mala kućica. To je inače most koji je vodio iz zgrade nekadašnje gimnazije, koja je bila prije Galerije Vidović, u sakristiju crkve od Dobrića, srušene nakon Drugog svjetskog rata. Taj prostor je sada skladište Galeriji za umjetnine, a ubuduće bi se napravio koridor kojim bi se moglo direktno iz Galerije doći na obrambeni hodnik. Namjerava se ukloniti krović i gornji dio kućice te zatvoriti prozor, kako bi se omogućio pristup antičkom dijelu hodnika.

Voditeljica Odsjeka za staru gradsku jezgru i baštinu grada Splita Jasna Jerkov kaže kako je u pitanju nastavak dugoročnog projekta obnavljanja srednjovjekovnog ophoda na zidinama.

TREBA PODIGNUTI POGLED

– Dokumentacija za sjeverni i južni dio istočnog zida se objedinila i ušla je u projekt “Palača života – grad mijena”. Srebrna vrata nije lako premostiti, bilo je nekoliko prijedloga, zadnji je s konzervatorima iskomuniciran i kao takav je dan za izradu glavnog projekta i za građevinsku dozvolu. U proračunu su ostavljena sredstva, ali pitanje je rebalansa i dinamike. Počinjemo s radovima na južnom dijelu istočnog zida kroz EU projekt. Nažalost, nemamo pristup kroz Rodriginu ulicu na sjeverni zid, prijedlog koji je postojao nije prošao i ne znamo hoće li jednog dana zaživjeti. No, za sada imamo jugoistočnu kulu, a i Galeriju Vidović kao pristupne točke preko kojih se otvara trasa buduće šetnice – objašnjava nam Jasna Jerkov.

Zanimalo nas je kada će početi radovi.

– Radovi na južnom dijelu istočnog zida trebali bi početi tijekom ove godine. Možda u ovoj godini krenu i radovi na sjevernom dijelu istočnog zida, koji možda budu išli po fazama. No, rano je još o tome govoriti, tako da me nemojte držati za riječ – oprezno kaže voditeljica gradske službe. Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA Izvor fotografije Odsjek za staru gradsku jezgru i baštinu Grada Splita