Država stanarima niti jedne stambene zgrade na kojoj su okončani radovi konstrukcijskog ojačanja još nije vratila novac

“Iz Fonda za obnovu do sada nije isplaćena niti jedna novčana naknada za konstrukcijsku samoobnovu u Zagrebu”, stoji u odgovoru iz Fonda za obnovu u jeku afere ekspresnog preuređenja državnog stana stradalog u potresu u kojem živi šef Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka Petešić., piše Jutarnji list

Vladajući ističu da je ta obnova bila tako brza zbog toga što su se suvlasnici sami organizirali, pa bi ih Državne nekretnine kočile ako u njoj ne bi sudjelovale te pozivaju i druge da se organiziraju u “samoobnovi”.

Međutim, realne brojke pokazuju sasvim drugu sliku, naime ni skoro dvije godine nakon potresa država stanarima niti jedne stambene zgrade na kojoj su okončani radovi na konstrukcijskom ojačanju još nije vratila novac koji su uložili u tzv. samoobnovu.

Čeka se mjesecima

Isto tako, doznajemo je da je od 340 zahtjeva za novčanu pomoć u sklopu provođenja konstrukcijske samoobnove dosad “Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za područje grada Zagreba temeljem Zakona o obnovi izdalo 98 odluka za konstruktivnu obnovu zgrada temeljem kojih su vlasnici ovlašteni sami provesti popravak konstrukcije zgrade”.

– Nisu nam još isplatili povrat novca kojim smo platili konstrukcijsku obnovu – odgovorili su nam predstavnici stanara dviju zagrebačkih stambenih zgrada. Jedni su s izvođenjem radova bili gotovi početkom ljeta 2021., a drugi potkraj prošle godine. Vladajući, pak, kako bi se obranili od afere, ističu da je obnova u Jurišićevoj 8 išla tako brzo jer su suvlasnici bili složni te pozivaju građane da se organiziraju i krenu u samoobnovu svojih stambenih zgrada.

No, ne samo da se mjesecima čeka na isplate, nego i odluke Ministarstva ne prate tempo na terenu.

“Prijašnjim Zakonom o obnovi isplata sredstava bila je moguća tek nakon završetka obnove. Izmjenama Zakona o obnovi 30. listopada 2021. omogućena je isplata prije izvođenja radova, tijekom izvođenja radova, kao i poslije izvršenih radova. Bez obzira na koju vrstu isplate se suvlasnici odluče, nakon što Ministarstvo donese odluku o obnovi, glavni uvjeti za isplatu su: prvi uvjet za isplatu je dobivena suglasnost provoditelja tehničko-financijske kontrole (kojega ugovara Fond za obnovu) na projektnu dokumentaciju, završno izvješće nadzornog inženjera da su radovi izvršeni u skladu s projektnom dokumentacijom i u skladu sa zakonskim odredbama”, navodi se u odgovoru Fonda za obnovu.

Objašnjenje Ministarstva

U odgovoru iz Ministarstva pojašnjavaju i da je “zadnjim izmjenama Zakona o obnovi građanima dana mogućnost isplate novčane pomoći od strane države i prije početka obnove, tijekom ili pak nakon dovršetka cijelog postupka obnove”.

Međutim, to još nikome nije isplaćeno, pa čak ni onima od čije su konstrukcijske obnove zgrada prošli mjeseci.

Ali iz Ministarstva detaljno objašnjavaju da se “novčana pomoć: prije početka obnove – isplaćuje jednokratno na račun obvezne pričuve i odnosi se isključivo na zgrade koje imaju upravitelja, u tijeku obnove – isplaćuje se temeljem računa ispostavljenih po pojedinačno okončanim radovima, odnosno ovjerenim privremenim i okončanim situacijama te nakon završene obnove – isplaćuje se po završenim radovima i izvješću nadzornog inženjera”.

Ministarstvo se, pak, često hvali novcem isplaćenim u segmentu hitnih intervencija, ali pritom izbjegavaju reći da se i na te isplate često čeka mjesecima. Uglavnom, za sanaciju krovišta, dimnjaka, zabata i dizala “dosad je isplaćeno 81,5 mil. kuna pomoću kojih su sufinancirani opravdani troškovi za više od 1700 zgrada”.