Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.
Nakon predstavljanja, uslijedila su pitanja novinara.
Premijer Andrej Plenković upitan je za komentar objave rezultata popisa stanovništa, prema kojemu nas je gotovo 10 posto manje nego prije 10 godina.
“Ja sam dao intervju od 45 minuta na televiziji i onda se dva dana taj intervju ignorira, čak i na toj televiziji. To je jedna od najbizarnijih stvari, to mislim da nije normalno… Da ponovimo strukturu ovih 396.000 ljudi manje. Negativni prirodni priraštaj ili razlika između broja umrlih i broja rođenih je 165.000 ljudi. 1948. godine bilo je 95.000 beba godišnje, 2021. bilo ih 35.000, dakle 60.000 manje”, rekao je Plenković.
“Jedini mali plus, neka vrsta malog skoka u broju rođenih je bila negdje 96.-97., vjerojatno nakon vojno-redarstvenih operacija. Ovo je proces koji traje sedam desetljeća. Ovih ostalih 200.000 dijelimo u dvije skupine: 110.00 registriranih iseljenika, ljudi koji su otišli živjeti u neku drugu zemlju i oko 120.000 oko neregistriranih”, dodao je.
Naglasio je da jedna od temeljnih vrijednosti EU sloboda kretanja radnika. “Govorimo o konceptu koji ima svojevrsni dvosmjerni put. Mi smo sada u 2021., dižemo naše gospodarstvo… Ulaganjem i korištenjem članstva u EU dižemo Hrvatsku narpijed.”
Potom je spomenuo najbolji kreditni rejting u povijesti i dizanju plaća te dizanju rodiljnih naknada. Kaže i da je donesen “čitav niz mjera da obitelji imaju što više djece”. Kaže da to nije samo ekonomsko pitanje već i da je to i kulturološko pitanje.
“Moge zemlje Europske unije negativne demografske trendove rješavaju useljavanjem, mi još nismo tu”, kaže.
Osvrnuo se i na proces obnove nakon potresa te zašto nije zatraženo produljenje roka da bi se potrošila sredstva iz Fonda solidarnosti. “Bitno je da smo dali zadatak svim tijelima, mionistarstvu graditeljstva, ministru Horvata, da se ubrzaju procedure i pokrenu projekte da bi se ta sredstva mogla iskoristiti. Dijalog s Komisijom se nastavlja i na najvećoj je razini.”