Premijer Andrej Plenković zajedno s ministrima financija Zdravkom Marićem i Tomislavom Ćorićem te guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem od 09:30 sati predstavlja prijedlog Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Osim toga, predstavit će i smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.

Premijer je uvodno rekao da je cilj predstavljanja upoznati građane s uvođenjem eura 1. siječnja 2023., pa podsjetio na korake koji su doveli do toga, počevši s ulaskom u Europsku uniju. Dodao je da su europrostor i Schengenski prostor jedina dva dublja područja u EU u koja Hrvatska treba pristupiti., doznaje TELEGRAM

“To se treba dogoditi u mjesecima pred nama nakon što je Hrvatska ispunila kriterije”, rekao je. Podsjetio je kako je 2017. počela rasprava o uvođenju eura, kada je usvojena strategija o pristupanju europodručju pa počeo govoriti što to za nas znači. Govorio je o uvozu i izvozu, prihodima od turizma, kreditima koji su u euru i štednji. “Sve to je vezano uz europodručje”, rekao je.

Plenković: Za godinu dana će jedino platežno sredstvo biti euro

Premijer je podsjetio kada smo primljeni u europski tečajni mehanizam čime smo, kaže, potvrdili svoju reputaciju i kredibilitet. “Cilj pressice je da kažemo nešto o samom zakonu ali i smjernicama prilagodbe gospodarstva euru”, dodao je. Ispričao je da je preko 70 zakonskih prijedloga koji ove godine idu pred Sabor vezano za uvođenje eura. Dodao je da je cilj da ta prilagodba ide nesmetano i neprekidno kao i da omogući neprekidno funkcioniranje gospodarstva, da se na euro prilagode svi građani kao i državni sustav te da prelazak na euro prođe korektno.

“Mi moramo u sljedećih nekoliko mjeseci osvijestiti neke stvari, prvo da će za godinu dana od sada jedino platno sredstvo u Hrvatskoj biti euro. Kada budemo išli u dućan plaćat ćemo isključivo u eurima”, rekao je. Počeo je govoriti o zaštiti građana od neopravdanog poskupljenja i dodao da je plan od prvog ponedjeljka u rujnu, 5. rujna, uz kune budu istaknute cijene u eurima.

“Želimo da proces bude jednostavan i da prođe bez problema za građane. Što to znači? Pozivamo građane koji imaju gotov novac kući da ga već sada polažu u banke, jer će se sve ono što je u kunama u bankama automatski pretvoriti za eure, tu za građane nema nikakvog dodatnog posla”, kazao je. Dodao je da će kroz cijelu 2023. cijene biti istaknute i u kunama i u eurima. Istaknuo je da će građani i pet godina nakon uvođenja eura moći doći u HNB i zamijeniti kune u eure.

Marić kaže da se mijenjaj i sve valute u zakonima i podzakonskim aktima

Riječ je preuzeo ministar Marić koji je počeo govoriti detaljnije o Zakonu o uvođenju eura. Ispričao je da su prilikom izrade Zakona analizirali zakone drugih zemalja koje su među zadnjima ulazile u europodručje. Napomenuo je da je plan uvođenje eura 1. siječnja, uz uvjet da ispunimo sve kriterije.

Ispričao je kako će se s datumom uvođenja eura svi iznosi drugih valuta u zakonskim i podzakonskim aktima smatrati iznosima u eurima te dodao da će zbog toga trebati promijeniti brojne akte. Govoreći o zaštiti prava građana rekao je da će se to, između ostalog, raditi dvojnim iskazivanjem cijena.

Tko će kako od 5. rujna morati isticati cijene? Ima više kategorija

Govoreći o 5. rujna kada će se cijene iskazivati i u kunama i u eurima naglasio je da je od tada takvo iskazivanje cijena obavezno, ali da ih netko može početi dvojno iskazivati i ranije na dobrovoljnoj bazi. “U obvezi dvojnih cijena su prodajni objekti, web shopovi i drugi ali ima i iznimki. Recimo, od toga su izuzeti automati za npr. kavu, slatkiše i slično. Štandovi na tržnicama, pokretna prodaja, prigodna prodaja, OPG-ovi, prodaja putem kioska jer im je prostor ograničen a broj artikala je velik i mislim da već sad nisu iskazane brojne cijene”, počeo je.

“U drugoj kategoriji su oni koji bi imali značajan trošak, npr. benzinske postaje koje bi na onim velikim stupovima morale raditi npr. možda još jedan takav stup za cijene u eurima. Igre na sreću, taksimetri. Imamo i još kategoriju artikala koju su već otisnuti. Takse, lutrijske srećke, iznosi na karticama i slično. Oni će vrijediti do isteka zaliha. Ali, za njih nema iznimke na računu jer im završi račun mora biti iskazan i u kunama i u eurima”, rekao je. Govoreći o izlistu plaća rekao je da je dogovoreno da samo neto plaća bude izlistana i u kuni i u euru.

Novac će se godinu dana moći zamijeniti u banci, pošti, Fini

Ministar je govoreći o nekim važnim datumima rekao kako će se još dva tjedna nakon uvođenja eura moći plaćati i kunama i eurima. “Inače, od samog dana uvođenja eura kreće mogućnost zamjene gotovog novca. Godinu dana je moguće bez naknade zamijeniti novac u bankama, Fini, pošti, a nakon toga samo u HNB-“, istaknuo je.

“Do maksimalno 100 novčanica, dnosno 100 kovanica će se moći zamijeniti po jednoj transakciji. Možete i više, ali tada će vam se možda naplatiti određena naknada”, rekao je. Govoreći o limitima rekao je da je i danas limit 75.000 kuna i da se u tom iznosu može trgovati u gotovini a nakon tog iznosa se mora ići preko transakcijskoj računa što će, čini se, ostati isto i uvođenjem eura. Ministar Marić je rekao da će cijeli proces nadzirati cijeni niz tijela među kojima su HNB, Hanfa i državni inspektorat.

‘Stavljen je veliki naglasak na sprječavanje neopravdanog porasta cijena’

Potom su počela pitanja novinara, prvo ona vezana uz temu. Prvo je bilo kako će budžeti građana izdržati porast cijena do kojeg će doći uvođenjem eura uz najavljenu inflaciju. Marić je rekao da se ljudi fokusiraju na negativni dio kod uvođenja eura što je bio slučaj i u drugim zemljama.

“Sedam zemalja koje su zadnje uvele euro su taj efekt imale jednokratno na razini od 0,2 postotna boda. Zadnjim mjeseci smo svi suočeni s ubrzanjem inflacije. Naša očekivanja su da će se ubrzavanje inflacije nastaviti, ali kakogod bilo, to su činjenice s kojima sada raspolažemo”, rekao je. Naglasio je da je baš zato stavljen veliki naglasak na sprječavanje neopravdanog porasta cijena.