Dražen Živić: Podijeljeno društvo ne može računati na bolje demografske parametre

Jedna od tema koja je prošle godine izazvala iznimni interes hrvatske javnosti, a da nije vezana uz epidemiju, sigurno je bila popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj. Valja, međutim, konstatirati kako će to biti tema o kojoj će se govoriti, raspravljati i analizirati i u ovoj godini, nakon što budu objavljeni prvi službeni rezultati popisa. Tada ćemo saznati koliko Hrvatska zapravo ima stanovnika, i jesu li dosadašnja nagađanja o tome da ih je manje od četiri milijuna bila točna. Javlja GLAS SLAVONIJE

U uvjetima pandemije u organizacijskom i tehničkom smislu provedba popisa bila je iznimno zahtjevna, tvrdi glavna ravnateljica DZS-a Lidija Brković, no, iznimnim trudom popisivača i ostalih sudionika popisa 2021., njih gotovo 9500, koji su predano radili u posebno teškim epidemiološkim uvjetima posao je uspješno završen.

Provesti kontrole

Ravnateljica DZS-a posebno je ponosna na prvu fazu provedbe popisa gdje se više od 1,637.000 građana, što je više od 40 posto ukupnog broja stanovnika, samostalno popisalo putem portala e-Građani. “Druga faza provedbe popisa 2021., odnosno terensko popisivanje, predstavljalo je znatno veći izazov, jer je od primarne važnosti bilo osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu svih građana i sudionika popisa. Stoga se, kao uvjet za terensko popisivanje, koje je uključivalo bliski kontakt popisivača i građana, uvelo obvezno posjedovanje EU digitalne COVID potvrde za popisivače i kontrolore, zbog čega je određeni broj popisivača u zadnji tren odustao. Bilo je odustajanja i iz raznih drugih razloga s čime je DZS računao u procesu pripreme popisnih aktivnosti”, kaže Brković. Ravnateljica najavljuje objavu prvih rezultata već sredinom siječnja 2022.

“Prije objave prvih rezultata popisa 2021. potrebno je provesti određene logičke i računske kontrole prikupljenih podataka. Između ostaloga, potrebno je prekontrolirati postoje li osobe koje su dvostruko popisane, provesti kontrolu OIB-a, utvrditi jesu li popisane osobe stanovnici RH u skladu s metodologijom, provesti kontrolu adresnih podataka, kao i osnovnu kontrolu broja stanova. Konačni rezultati bit će objavljeni u skladu s rokovima koji će biti definirani programima publiciranja i kalendarima objavljivanja statističkih podataka”, zaključuje Brković.

Rezultate popisa s velikim interesom očekuju u gotovo svim društveno-ekonomskim područjima, tako i Dražen Živić, demograf s Instituta “Ivo Pilar”, u Vukovaru, koji kaže da je prošlogodišnji popis donio neke novine u načinu i metodologiji popisivanja. Smatra, međutim, da se već kod popisa 2011. godine, a tako je i s ovim posljednjim popisom, stvorilo jedno političko ozračje koje popisi ne traže, niti im ih treba dati. “Popisom se prikupljaju podaci relevantni za funkcioniranje države i planiranje njezinog razvoja, dakle ne bi trebali imati političku konotaciju. Postoji određena rezerva, ili opasnost da se i rezultati popisa iz 2021. počnu tumačiti ne iz stručnog i znanstvenog konteksta, nego iz političkog. To ne bi bilo dobro, jer time dovodimo u pitanje pouzdanost i vjerodostojnost prikupljenih rezultata. Naime, sve ono što s tim rezultatima trebamo raditi, planirati, istraživati…, pada pomalo u drugi plan. Koliko će to tako biti i hoće li rezultati popisa ukazivati na vjerodostojnost, ovisit će i o činjenici koliko će brzo i efikasno DZS te podatke obraditi i objaviti. Što to bude brže i na kvalitetniji način, vodeći računa i o detaljnim podacima, to će, ne samo znanstvena nego i šira javnost, imati bolji odnos prema njima i smatrat će ih pouzdanijima”, kaže Živić.

Iako službeni podatci o rađanju i umiranju te migracijama stanovništva za prošlu godinu još nisu objavljeni, naš sugovornik nema sumnje da su vitalni trendovi o bioreprodukciji stanovništva i dalje nepovoljni te da su nastavak i produljenje negativnih trendova od ranijih godina.

Nastaviti trendove

“Valja podsjetiti da je Hrvatska u prirodnoj depopulaciji kontinuirano od 1991. godine. Kada su u pitanju migracije, podaci za 2020. godinu već su pokazali značajno ublažavanje negativne migracijske bilance u odnosu na prethodne godine. Djelomice se to može tumačiti smanjenom mobilnosti zbog pandemije, ali za očekivati je da je negativna migracijska bilanca i dalje prisutna. U svakom slučaju mi smo zemlja koja stanovništvo gubi i prirodnim i mehaničkim putem te nastavljamo sve one negativne demografske trendove koje smo bilježili u zadnjih 30-ak godina, što je Hrvatsku dovelo na razdjelnicu između nešto manje od četiri milijuna stanovnika, što je u odnosu na 1991. značajno smanjenje. Ne bih se iznenadio da rezultati popisa pokažu kako je Hrvatska u zadnjih 30 godina izgubila milijun stanovnika”, tvrdi Živić.

Prema njegovim prognozama, i u ovoj će se godini demografski trendovi nastaviti s većim ili manjim intenzitetom u odnosu na dosadašnje, pa ne treba očekivati senzacionalne pomake. “Bili bismo svakako zadovoljni kada bi bar u nekim dimenzijama demografske dinamike došlo bar do usporavanja negativnih trendova, a to bi već bio određeni znak da se u budućnosti zapravo može računati i na jačoj stabilizaciji negativnih trendova, odnosno njihovom ublažavanju i usporavanju. To sve, uz osmišljavanje i provedbu širokog spektra mjera demografske politike iz različitih područja, svakako podrazumijeva da se i ovo društvo i država počnu graditi i upravljati njima na temelju poruka koje vode zajedništvu, odnosno uklanjaju podjela. Podijeljena društva po bilo kojoj osnovi, lijevi – desni, cijepljeni – necijepljeni, zdravi – bolesni…, disfunkcionalna su te ne mogu računati na bolju perspektivu razvoja, pa ni na bolje demografske parametre”, zaključuje Živić.

Tomislav Prusina Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA