Od ključnih promjena ministar obrazovanja naveo je uvođenje modela cjelodnevne nastave. Javlja GLAS SLAVONIJE
Premijer Andrej Plenković i članovi Vlade razgovarali su u utorak sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina o sustavnim načinima poboljšanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom te ključnim političkim, financijskim i sektorskim politikama. Teme sastanka bile su Zakon o odgoju i obrazovanju, provedba Plana oporavka i otpornosti, cestovna infrastruktura i linijski prijevoz putnika te demografske mjere i mjere za mlade.
Premijer je borbu protiv pandemije koronavirusa izdvojio kao najvažniju temu u posljednje dvije godine. Zamolio je župane za podršku te ih pozvao da preko županijskih zavoda za javno zdravstvo i primarne (obiteljske) medicine potaknu sve građane koji se još nisu cijepili da to učine, a one koji su se cijepili dvjema dozama da, u vremenskom okviru koji je preporučio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, uzmu i booster dozu. Ponovio je da cjepiva ima dovoljno, što je ocijenio važnim u kontekstu enormno brzog širenja novog soja omikron, koji je u brojnim europskim zemljama u samo nekoliko tjedana postao dominantan. Situacija je vrlo ozbiljna, upozorio je Plenković, i tako ju trebamo tretirati i pravodobno reagirati.
Ministar obrazovanja Radovan Fuchs na sastanku je predstavio obrazovnu reformu. Od ključnih promjena naveo je uvođenje modela cjelodnevne nastave, kojoj je cilj poboljšati kvalitetu odgojno-obrazovnih ishoda učenika, unaprjeđivanje profesionalnog razvoja i kvalitete rada učitelja i nastavnika, što će povećati zadovoljstvo zaposlenih u obrazovno-odgojnom procesu. Jedna od promjena je i jačanje standardiziranog vanjskog vrednovanja i samovrednovanja škola, što će unaprijediti i osigurati kvalitetu i relevantnost sustava. Planira se i uvođenje informacijskog sustava upisa u škole (e-upisi) koji će biti uključiv i prohodan sustav bez administrativnih opterećenja. Ministar Fuchs naveo je glavne ciljeve reforme, gdje se želi povećati obuhvat djece u dobi od tri godine do godine polaska u školu koja sudjeluju u programima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, povećati dostupnost kvalitete i relevantnost visokog obrazovanja, povećati udio odraslih osoba uključenih u cjeloživotno učenje te povećati kvalitetu i relevantnost strukovnih i studijskih programa. U reformi su navedeni i troškovi za gradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje predškolskih ustanova u iznosu od 1,62 milijarde kuna. U izgradnju, dogradnju i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave uložit će se 2,28 milijardi kuna, a za srednje škole bit će izdvojeno 576 milijuna kuna. U modernizaciju visokog obrazovanja, odnosno digitalnu preobrazbu visokog obrazovanja, uložit će se 633 milijuna kuna. Ukupni troškovi reforme iznose 5,1 milijardu kuna, a u podizanje istraživačkog i inovacijskog kapaciteta, odnosno u njihove reforme i investicije, uložit će se 2,4 milijarde kuna.
Dijana Pavlović Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA