Revidiranje mjere roditelj odgojitelj potaknula je brojne podjele, kako u politici, tako i među građanima. Roditelji odgojitelji najavljuju kako neće lako odustati od mjere, spremaju i tužbe, dok se s druge strane Grad neće smesti u svom naumu.
Svoje viđenje mjere roditelj odgojitelj, ali i probleme koji su povezani s korisnicima, dala je Ivana Dobrotić, profesorica socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Prenosi ZAGREB INFO
“Što se tiče mjere roditelj odgojitelj, ona je nažalost uvedena bez ikakve javne rasprave i bez ikakvog sagledavanja širih posljedica koje bi jedna takva mjera mogla imati. Da se inicijalno povela javna rasprava, struka bi imala priliku upozoriti na sve negativne aspekte koje bi takva mjera mogla imati ponajprije za djecu. Vjerujem da bi se tako spriječila situacija u kojoj smo danas i u kojoj je takva mjera prije svega postala financijski neodrživa” rekla je Ivana Dobrotić, profesorica socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu za Deutsche Welle.
Dobrotić smatra kako je ova mjera, u usporedbi s drugim zemljama, bila daleko izdašnija ako se u obzir uzme visina naknade, ali i njeno trajanje što je u konačnici dovelo do vrlo visokih izdvajanja iz proračuna.
Revidiranje mjere roditelj odgojitelj potaknula je brojne podjele, kako u politici, tako i među građanima. Roditelji odgojitelji najavljuju kako neće lako odustati od mjere, spremaju i tužbe, dok se s druge strane Grad neće smesti u svom naumu.
Svoje viđenje mjere roditelj odgojitelj, ali i probleme koji su povezani s korisnicima, dala je Ivana Dobrotić, profesorica socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
“Što se tiče mjere roditelj odgojitelj, ona je nažalost uvedena bez ikakve javne rasprave i bez ikakvog sagledavanja širih posljedica koje bi jedna takva mjera mogla imati. Da se inicijalno povela javna rasprava, struka bi imala priliku upozoriti na sve negativne aspekte koje bi takva mjera mogla imati ponajprije za djecu. Vjerujem da bi se tako spriječila situacija u kojoj smo danas i u kojoj je takva mjera prije svega postala financijski neodrživa” rekla je Ivana Dobrotić, profesorica socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu za Deutsche Welle.
Dobrotić smatra kako je ova mjera, u usporedbi s drugim zemljama, bila daleko izdašnija ako se u obzir uzme visina naknade, ali i njeno trajanje što je u konačnici dovelo do vrlo visokih izdvajanja iz proračuna.
Rekla je kako se po argumentima koje koriste roditelji-odgojitelji da zaključiti da je primarni problem tržište rada.
“Ono je potpuno neprilagođeno potrebama roditelja male djece”, nastavlja ona, “te diskriminatorno i prema roditeljima male djece, ali problem je i siromaštvo velikog broja obitelji. Na to jasno ukazuju i zadnja istraživanja gdje možemo primjerice vidjeti kako svako četvrto dijete živi u riziku od siromaštva dok sve veći broj roditelja radi s nesigurnim ugovorima o radu. Osim toga, majke male djece teško mogu naći posao jer se pretpostavlja da će često izostajati s posla” kaže Dobrotić.
Istaknula je i problem korištenja prava na bolovanje za roditelje čije je dijete bolesno, a navela je i da ga izbjegavaju koristiti zbog straha od otkaza. Problem vidi u vremenski zahtjevnim, ali i slabo plaćenim poslovima za koje je upitna mogućnost fleksibilnosti te zbog toga roditelji imaju problem s balansiranjem između posla i obitelji te s toga ne čudi da je mjera roditelj odgojitelj bila privlačna.
Dječji vrtići
Dobrotić smatra kako je mjera smanjila pritisak na dječje vrtiće, ali s druge strane kaže da se to kosi s pravom djeteta na polaženje vrtićkih programa za koje navodi da su važni posebno za djecu koja dolaze iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa, jer imaju važan potencijal u izjednačavanju prilika za svu djecu uoči školovanja. Problem vidi u tome što mjeru koriste upravo roditelji nižeg socioekonomskog statusa pa time dolazi do još većeg produbljivanja nejednakosti među djecom.
“Sve veći naglasak stavlja se na ulaganje u dječje vrtiće. Osim toga, pred nama su novi ciljevi EU-a koji primjerice govore kako 96 posto djece starije od tri godine mora biti uključeno u dječji vrtić. Konačno, ova mjera ima negativan učinak na sudjelovanje žena na tržištu rada, posebice njihovu reintegraciju na tržištu, te napredovanje i visinu njihovih budućih zarada i mirovina” kaže Dobrotić. Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
