Sve oči sada su uprte u Most. Ako ovoga tjedna objave da su uspjeli prikupiti 500 ili 600 tisuća potpisa za referendumsku inicijativu protiv COVID potvrda, u ratu protiv Plenkovićeve Vlade izići će kao veliki pobjednici.
Jer to će značiti da imaju dovoljnu zalihu da zahtjev za referendum i nakon svih provjera, nevažećih potpisa i netočno unesenih podataka legitimiraju kao uspješan. Bez obzira na to što će o ustavnosti referendumskog pitanja na koncu reći Ustavni sud.
Ako pak broj prikupljenih potpisa bude bliži 368 tisuća, koliko je propisani ustavni minimum, sudbina ove referendumske inicijative još će neko vrijeme ostati neizvjesna. Tek će, naime, trebati utvrditi jesu li svi prikupljeni potpisi pravovaljani, ili na listama ima i “uljeza”: dva puta unesenih imena, potpisnika koji nisu hrvatski državljani ili mrtvih birača.
Što se tiče Mosta, oni su – bez obzira na to kakav na koncu bio ishod drugog referendumskog poluvremena – u jednom ipak uspjeli: da se, nakon rasapa Domovinskog pokreta, nametnu kao najjača desna opozicijska stranka u Hrvatskoj.
– Ovdje je riječ o mobilizaciji i instrumentalizaciji COVID potvrda radi postizanja drugog strateškog cilja: skidanja Plenkovićeve Vlade s vlasti – ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju prof. dr. Anđelko Milardović, politolog i utemeljitelj digitalnog think-tank Instituta za europske i globalizacijske studije. Referendumska utakmica se, prema njegovim riječima, odigrava u demokratskom okviru političkog pluralizma: iznose se argumenti za i protiv, jasne su razlike u svjetonazorima, pitanja nastoje upozoriti na konkretne probleme vezane uz djelovanje Stožera civilne zaštite i COVID potvrde.
Problem je, međutim, u nečem drugom. Most je izložen prilično ozbiljnim kritikama da se, zbog sitnih političkih poena, igraju ljudskim sudbinama. Nikada, naime, mostovci nisu jasno i nedvojbeno pozvali na cijepljenje. Što im je priskrbilo čvrstu potporu antivaksera, ali i veliki zazor ostalih građana koji smatraju da je cijepljenje jedina brana protiv pandemijske katastrofe.
– Most ovdje hoda po rubu ljudskosti i humanizma, premda im to nije u prvom planu, no u izvedbi se to da iščitati. Bilo bi pošteno da kažu – idemo maknuti ovu vlast, ali i da pozovu građane da se cijepe. No onda bi ostali bez podrške antivaksera, a to očito nisu željeli riskirati – upozorava Milardović. Most je, prema njegovu sudu, dobro odabrao da referendumsku inicijativu promoviraju Nino Raspudić i Marija Selak Raspudić, koji su očito svjesni da tu liniju ne smiju prijeći.
– Riječ je o dvojcu koji hoda po žici iznad provalije. To je igra visokog rizika. Oboje su po obrazovanju filozofi i dobro znaju argumentirati svoje stavove. I svjesni su da će, ako prijeđu granicu, i sami završiti u provaliji i zato vrlo vješto balansiraju i ovoj inicijativi daju vjetar u leđa. Ovo nije diskurs desnice iz sredine 20. stoljeća, nego moderne desne pozicije za 21. stoljeće, koja u Hrvatskoj može imati svoju publiku – zaključuje ovaj politolog.
Na priči o referendumu nije profitirao samo Most, nego još jedna politička opcija potpuno suprotnog predznaka. Predsjednik SDP-a Peđa Grbin mostovce je prošlog tjedna prozvao da parazitiraju na jednoj osjetljivoj temi kao što je pandemija jer ne žele građane pozvati na cijepljenje. Što je nakon dugo vremena jedan jasan stav izišao iz redova ove stranke poharane posljednjih mjeseci unutarstranačkim obračunima s neistomišljenicima.
SDP-ov zastupnik Arsen Bauk u izjavi za Slobodnu Dalmaciju objašnjava gdje se dogodila razlika.
– HDZ se s nama slaže oko odnosa prema cijepljenju, a Most oko donošenja odluka o pandemiji. Iako se referendum vezao samo uz donošenje odluka, kampanja se vezala i uz odnos prema cijepljenju. Naše sumnje o stavu Mosta oko cijepljenja njihove izjave nisu otklonile i zato nismo sudjelovali u tome. Ali ako dođe do referenduma, to će se dogoditi samo zbog volje HDZ-a, ne zbog volje Mosta – ističe Bauk. Bit će to, prema njegovim riječima, znak da parlamentarna većina ne želi postupiti po pitanjima, pa će se na koncu glasati o parlamentarnoj većini, a ne o Mostu.
NAJČEŠĆE NEPRAVILNOSTI
Muljanje s imenima
Tijekom dosadašnjih referendumskih inicijativa muljalo se na desetak, pa i više posto potpisa. Dio potpisa dva je puta zaveden u potpisnim listama, u drugima nije naveden ispravan OIB, referendume su potpisivale i osobe koje nisu hrvatski državljani, a bilo je i primjera da su referendum “potpisale” i osobe koje su službeno preminule prije početka prikupljanja potpisa, kao i onih u kojima su potpisivane čitave zgrade. U nekim slučajevima osobno ime na potpisnoj listi nije odgovaralo osobnom imenu u registru birača, negdje su podaci bili nečitko upisani, a negdje su podaci vidljivo bili ispravljani ili nadopunjavani.
PUT DO REFERENDUMA U PET KORAKA
Donesi, izbroji, ocijeni
MOST OBJAVLJUJE BROJ PRIKUPLJENIH POTPISA – Ovog će se tjedna na jednome mjestu prikupiti sve potpisne liste koje su Mostovi aktivisti slali s terena. Nakon toga Most će objaviti koliko je potpisa skupio za referendum protiv COVID potvrda. Ako je prikupljeno više od 368.867 potpisa, može se pristupiti fazi provjere potpisa. Ako je prikupljen manji broj potpisa, referendumska inicijativa nije uspjela;
POTPISI DOLAZE U SABOR – Most treba propisno označene potpisne liste predati Saboru. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav potom šalje zahtjev Vladi za provjeru potpisa;
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE BROJI POTPISE – Najčešće se ne provjeravaju svi potpisi, nego se provjera obavlja na slučajnom uzorku koji određuje Državni zavod za statistiku;
OCJENA USTAVNOSTI REFERENDUMSKOG PITANJA – Ako Vlada utvrdi da je više od 10 posto upisanih birača podržalo referendumsku inicijativu, Sabor može raspisati referendum ili Ustavnom sudu uputiti zahtjev za ocjenu ustavnosti referendumskih pitanja;
ODRŽAVANJE REFERENDUMA – Referendum se, prema pravilima, treba održati između 20 i 40 dana nakon raspisivanja.