Ovih je dana Civilna zaštita iznimno zaposlena – otkad se pojavila pandemija COVID-a, mnogo vremena provode na terenu.
– Provodimo nadzor po Zakonu o sustavu civilne zaštite, Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Inspektori i ravnateljstvo civilne zaštite su kontinuirano na terenu s ostalim državnim službama – nadziremo i po ovim zakonima sprječavamo širenje pandemije, objašnjava Nikola Turkalj, načelnik Sektora za inspekcijske poslove u Ravnateljstvu civilne zaštite u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.
No dodaje kako je novost da Civilna zaštita od jučer ima i dodatnu ovlast.
– Od jučer nam je dopuštena i prodaja pirotehničkih sredstava za građane. Svim građanima zabranjeno je korištenje, nabava i prodaja petardi razreda F2 i F3. Čak se pirotehnička sredstva ne smiju ni provoziti kroz Hrvatsku, ističe.
Ono što građani mogu nabaviti tijekom cijele godine je razred klase F1.
– Rakete su dopuštene za uporabu samo od 27. 12. do 1. 1., a prodaja građanima od 15. 12. do 1. 1. Sve je dopušteno osim petardi, napominje.
Svake godine stižu podaci o mnogim građanima ozlijeđenim tijekom uporabe pirotehničkih sredstava.
– To je zabrinjavajuće. To su jako teške ozljede za djecu – gubitak vida, ekstremiteta, ovisno gdje pirotehničko sredstvo eksplodira. A da ne govorimo o drugim eksplozivnim tvarima i napravama koje su zabranjene i koje se znaju koristiti, kaže Turkalj.
Osim ljudima, pirotehnika itekako šteti i životinjama.
– Ima dosta stradavanja i situacija kada im otkaže srce od stresa i detonacija. Nadamo se da će toga biti sve manje, napominje.
Za one koji krše zakon – bilo posjedovanjem, bilo prodajom pirotehničkih sredstava, kazne su vrlo visoke.
– One su 5 do 15 tisuća kuna za sve koji se zateknu s nedozvoljenom pirotehnikom. U zadnje vrijeme svjedoci smo da pokušavaju putem interneta naručiti nedozvoljene eksplozivne tvari iz zemalja koje tijekom cijele godine imaju dozvoljenu prodaju pirotehničkih sredstava. Obavijestili smo Hrvatsku poštu i dostavljače da su dužni skenirati i zaplijeniti takve pošiljke. Za njih su mnogo veće kazne – za pravne osobe od 10 do 30 tisuća kuna, a ovisno o prekršaju i negdje od 50 do 80 tisuća kuna, zaključuje Turkalj.