Realni BDP već ove godine nadmašit će svoju pretkriznu razinu
Poštujući rezultate za prvih devet mjeseci te kretanje indikatora aktivnosti dostupnih za četvrto tromjesečje, u 2021. bruto domaći proizvod (BDP) mogao bi realno porasti za 10,8 % i time već ove godine nadmašiti pretkriznu razinu, a u 2022. za 4,1 %, nova je procjena Hrvatske narodne banke (HNB). Time je HNB podigao procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini, s obzirom na to da su ranije prognoze predviđale rast realnog BDP-a u 2021. od 8,5 %. Prognoze rasta za iduću godinu ostale su iste, rečeno je na godišnjem brifingu HNB-a za novinare. Javlja GLAS SLAVONIJE
Guverner HNB-a Boris Vujčić nakon brifinga najavio je velike promjene za 2022. godinu. Uvodno je rekao da se povećani rast BDP-a za ovu godinu očekuje “prije svega zbog boljeg izvoza, i to zbog inozemne potrošnje”, rekavši da će sljedeće godine taj rast potaknuti i veća osobna potrošnja. Vujčić smatra da bi Hrvatska mogla ostvariti kriterij za ulazak u eurozonu. “Glavna je logistička aktivnost povlačenje gotovine i kovanje kovanica. Morat ćemo posuditi novčanice i osigurati da od 1. siječnja 2023. one budu u rukama građana”, rekao je Vujčić. “Svi već rade na tome, jer ne možemo čekati sljedeće ljeto. Informatičke prilagodbe u poduzećima već su u tijeku, a ako ćemo u to ući od 1. siječnja 2023., onda ćemo već od ljeta morati prikazati dvostruke cijene”, objasnio je Vujčić. Kazao je i kako će se s bankama potpisati sporazum prema kojima bi prešutna prekoračenja u bankama bila prepisana u dopuštena. “Iako banke svima koji žele poravnati minuse već sada nude otplatu u 12 rata”, dodao je Vujčić.
Savjet HNB-a na sjednici je prethodno raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima, usvojio projekciju monetarne politike te makroekonomska kretanja i prognoze. Očekivano usporavanje rasta 2022. najviše je rezultat prestanka djelovanja niske razine BDP-a u 2020. na godišnju stopu rasta. Projekcija BDP-a u 2022. izložena je brojnim rizicima, a pretežu oni negativni, poglavito vezani uz nepovoljan razvoj epidemiološke situacije i porast neizvjesnosti. Rast prihoda od turizma u glavnom dijelu sezone gotovo je posve približio višak na tekućem i kapitalnom računu rekordnom ostvarenju iz trećeg tromjesečja 2019., pa bi njegova razina u 2021. mogla premašiti 4 % BDP-a te se i povećati na 5 % BDP-a u 2022. godini. Rast viška na tekućem i kapitalnom računu uz turizam snažno podupiru i netopriljevi iz EU fondova. Kreditiranje stanovništva nastavilo je jačati, posebice stambenih kredita.
Inflacija potrošačkih cijena ubrzala se, na što je uz poskupljenje naftnih derivata utjecao i rast cijena prehrambenih proizvoda. Polovinu procijenjene inflacije cijena u 2021. od 2,4 % objašnjava rast cijena energije. U 2022. inflacijski pritisci mogli bi biti naglašeniji u prvoj polovini godine. Očekuje se povećanje doprinosa hrane i temeljne inflacije, dok bi se doprinos energije mogao smanjiti. Projekcija inflacije u 2022. većim je dijelom izložena negativnim rizicima, posebice od rasta cijena.
Igor Bošnjak Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
