Kvaliteta slavonskog meda i ove je godine bila dobra, što su potvrdile analize
Na hrvatskom su tržištu količine meda znatno smanjene jer je stradalo čak 40 posto pčelinjih zajednica. O temi piše GLAS SLAVONIJE
Pčelarstvom se, prema nekim podatcima, bavi oko 10.000 osoba, od kojih je 8500 registriranih pčelara i oni gospodare s 448 tisuća košnica. Vremenski uvjeti, kao i u svim djelatnostima pod vedrim nebom, u pčelarstvu uvelike utječu na prinos i kvalitetu, u što su se posljednjih nekoliko godina uvjerili i naši pčelari. Nakon jako loše 2020. ni 2021. nije počela puno bolje. Još početkom godine pčelari su upozoravali kako bi pčelarska godina mogla biti jako loša, jer je već u veljači zatoplilo, što je pčele izmamilo iz košnica, a to je za mnoge bilo pogubno kada su ponovno stigli hladni dani.
Nepovoljni uvjeti
Slaven Slavić pčelarstvom se bavi od 2009., a profesionalno od 2018., kada je otvorio Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Slavić, gdje je jedini član i gospodari s nešto više od stotinu košnica, koje se nalaze u Ilači, kod Tovarnika, a sjedište OPG-a je u vinkovačkom prigradskon naselju Mirkovcima. Plan mu je imati 150 pčelinjih zajednica.
– Godina na izmaku za pčelarstvo je bila loša, iscrpljujuća i puna izazova zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, na početku zbog mraza, a poslije zbog velike suše. Problem je bio dug sušni period, u kojemu smo morali prihranjivati zajednice da bi opstale, i stalne selidbe košnica u nadi da će nešto zamediti, a na kraju vraćanje praznih košnica s uljane repice i lipe. Na kraju je godinu koliko-toliko spasio suncokret. Kvaliteta slavonskog meda ove godine, kao i svih prijašnjih godina, nije bila upitna, što mogu potvrditi analize meda i velik broj zadovoljnih kupaca. Godišnje proizvedemo oko tri tone meda, koji plasiramo preko trgovačkih lanaca i na kućnom pragu, a većinu proizvoda šaljemo naručiteljima od Zagreba, preko Splita, pa sve do Dubrovnika. Iako nisam bio korisnik COVID potpora, vjerujem kako su svima pomogle da lakše prežive. Mislim da država mora više pomoći pčelarstvu i pčelarstvo približiti drugim granama poljoprivrede. Naravno, mi pčelari imamo koristi što je Hrvatska u Europskoj uniji, poglavito zbog potpora iz EU fondova, koje znatno olakšavaju napredovanje i podizanje vrijednosti OPG-a, a i olakšavaju rad samom pčelaru – kaže Slaven Slavić.
Ivan Matijević iz Vinkovaca vlasnik je OPG-a Matijević, koji se posljednjih desetak godina bavi isključivo pčelarstvom. Cijela obitelj sudjeluje u poslovima, i to cijele godine, jer, podsjeća Ivan, pčelarenje nije samo vrcanje meda nego i niz drugih aktivnosti koje pčelar obavlja. Košnice su stacionirane u polju između Nuštra i Pačetina. Trenutno ima više od stotinu košnica i to je, kaže, sasvim dovoljno za jedan mali OPG.
Izostao prinos
– Pčele su višestruko korisne, tako da nam osim za oprašivanje voćnjaka služe i u apiterapeutske svrhe, pa se naša baka Marija liječi na samom pčelinjaku od svojih onkoloških bolesti pčelinjim otrovom i matičnom mliječi. Nije svaka godina povoljna za pčelarenje, tako je ova, 2021., nakon nekoliko nepovoljnih jedna od najgorih što se tiče prinosa meda. Duga zima nije dopustila da se pčele razviju na vrijeme za prve dvije paše, tako da smo vrcali samo u ljeto. Mi smo u našem kraju ipak nešto uspjeli izvrcati, ali drugdje u Hrvatskoj pčelinja je paša izostala i pčele su bile gladne, tako da je ukupno, što se tiče meda, godina 2021. bila jako loša. Godišnje proizvedemo oko 1,5 tona meda i prodajem ga isključivo na kućnom pragu – kaže Ivan Matijević, dodajući kako potpore pčelarima dolaze isključivo iz državne agencije za poljoprivredu, i to preko nacionalnog pčelarskog programa, osim ako neka općina ili grad odluči pomoći svojim pčelarima. Kao predsjednik udruge pčelara “Nektar” Vinkovci zahvaljuje Gradu i gradonačelniku Ivanu Bosančiću što su ove godine vinkovačkim pčelarima pomogli sa 115.000 kuna u provedbi Mjere 4 za unaprjeđivanje pčelarstva.
– Naravno, pčelari imaju koristi od toga što je Hrvatska u Europskoj uniji, jer dio sredstava dolazi iz nacionalnog pčelarskog programa. Osim toga, pčelari mogu povući sredstva iz raznih mjera u poljoprivredi. No problem je u lošoj informiranosti pčelara i neaktivnosti pojedinih udruga. Zaključno, godina nije bila dobra jer je izostao očekivani prinos meda, ali uz pomoć Grada i države pčelarstvo će ostati isplativa grana poljoprivrede – kaže Ivan Matijević i, uz pčelarski pozdrav – medno, poziva pčelare početnike da se uključe u udrugu pčelara.
Miroslav Flego Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
