Hrvatska je ispunila sve potrebne uvjete za ulazak u Schengenski prostor. No, time posao nije završen. Javlja HRTV
Ova odluka Vijeća treba proći još odbore EU parlamenta. Postoji još jedna stvar u zaokruživanju cijelog procesa, konačna potvrda opet mora biti jednoglasna od strane svih zemalja članica EU-a.
Teoretski postoji mogućnost da neka članica aktivira blokadu, to su dogodilo Rumunjskoj i Bugarskoj, a zaključci o njihovoj spremnosti za Schengen usvojeni su daleke 2011.
– To je ostvarivanje daljnjeg koraka na putu potpune integracije Hrvatske u EU. To znači lakšu komunikaciju, lakše putovanje unutar Schengena te čvrsto poziconiranje Hrvatske unutar Europske unije. Čini mi se da daljnjih prepreka neće biti, neovisno o iskustvima s drugim zemljama. Čini mi se da je aranžman s kupovinom borbenih zrakoplova, pripomogao tome da ne bude značajnijeg suprotstavljanja ulasku Hrvatske u Schengen, ističe politički analitičar Božo Kovačević, gostujući u Studiju 4.
Slovenski ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs, izjavio je u četvrtak nakon jednoglasne podrške ulasku Hrvatske da je to i velika stvar za njihovu zemlju.
– Slovenija se oslobađa dijela troškova zbog režima na granici na Hrvatskoj. Primjetno je približavanje između Hrvatske i Slovenije te Višegradske skupine. Premijeri Andrej Plenković i Janez Janša prilično dobro surađuju, sjetimo se da je Janša znao zastupati hrvatske interese kada Plenković nije mogao sudjelovati. Također, žičane barijere na granici Hrvatske i Slovenije bit će uklonjene. Kada uđemo u Schengen, dodatno će se povećati odgovornost Hrvatske za zaštitu vanjske granice EU-a. Čini se da prevladava stajalište da se Hrvatska uspješno nosi s problemima koje treba rješavati, dodaje.
Konačna odluka očekuje se za šest mjeseci, kada će Francuska predsjedati EU-om. Postavlja se i pitanje tretmana migranata koji pokušavaju ilegalno ući u EU.
– Prigovara se za postupanje prema migrantima, a s druge strane se hvali Hrvatsku za dobro čuvanje granice. Što se tiče politike prema migrantima, EU je zapravo nedorečena i kontradiktorna. Hrvatska koja ima najdužu vanjsku granicu, zapravo ispašta.
Hrvatska pred sobom ima velike zahtjeve, prema smjernicama EU-a, s obzirom na duljinu granice, naša zemlja trebala bi imati raspoređenih šest tisuća policajaca.
– Pritisak bi trebao biti smanjen integriranjem zemalja Zapadnog Balkana u EU. Zadaća hrvatske diplomacije treba biti da se intenzivira europska politika proširenja, dodaje Kovačević.
Osvrnuo se i na posjet premijera Plenkovića Ukrajini te moguće poteškoće u daljnjim odnosima s Rusijom.
– Meni se čini da je interes Rusije za odnose s Hrvatskom splasnuo kada se odustalo od gradnje naftovoda kroz priču “Družba Adria”. Njihov je interes bio izaći na Jadran. Rusija nema vitalne interese specifično povezane s Hrvatskom, ali postoji interes naših tvrtki za uspjeh na ruskom tržištu. Hrvatska je članica EU-a i NATO-a te iz toga proizlaze i obveze prema Ukrajini. Ukrajina je žrtva agresije te se poduzimaju diplomatski koraci što bi trebalo Hrvatsku profilirati na međunarodnom tržištu kao zemlju koja ima što reći i koja može pomoći u rješavanju konflikta u Ukrajini, dodaje.
Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
