Tramvaj bi vozio od Mandrača, uz željezničku postaju i duž pulske rive, da bi zatim kod glavne pošte skrenuo prema tržnici i dalje do Pragrandea, odnosno parkirališta na Marsovom polju. Ljeti bi se moglo uvelike smanjiti broj automobila u centru grada, jer bi mogao prevoziti turiste koji dolaze u grad iz dva glavna smjera. Upornost se isplatila. Nakon niza godina volonterskog rada na projektu uvođenja električnog tramvaja u Pulu, inicijativa Livija Nefata i njegove ekipe konačno je naišla na plodno tlo. Projekt je to koji ima za cilj rasteretiti Pulu od prometnih gužvi i muka s parkiranjem, za čije je idejno rješenje u gradskom proračunu za 2022. godinu predviđeno 46.000 kuna bez PDV-a. Upravo je toliko iznosila ponuda licencirane tvrtke za tu vrstu projektiranja, dobivena u siječnju 2019. godine. Danas je u Gradu Puli predviđen sastanak predstavnika Grada sa predstavnicima tvornice Končar koja između ostalog proizvodi i tramvaje. Očekuje se da će biti riječi o mogućim uvjetima, cijenama i rokovima nabave električnih tramvaja. Javlja GLAS SLAVONIJE
Riječ je o projektu grupe entuzijasta prema kojem bi Pula nakon 90 godina opet mogla dobiti tramvaj. Realizacija bi trebala ići u fazama, a u prvoj bi tramvaj vozio od Mandrača – velikog parkirališta na ulazu u grad, duž pulske rive, da bi zatim kod glavne pošte skrenuo prema tržnici i dalje do Pragrandea, odnosno parkirališta na Marsovom polju. Na taj način ljeti bi se moglo uvelike smanjiti broj automobila u centru grada. Tramvaj bi, dakle, mogao prevoziti sve one koji dolaze iz pravca Vodnjana, Fažane i dalje sa sjevera te iz pravca Medulina i Premanture, sa juga. Rasterećenje prometnica u gradu moglo bi biti značajno, a vožnja kroz cijelu trasu trebala bi trajati 15-ak minuta.
Velika je prednost projekta ta što dio infrastrukture već postoji.
– Koristile bi se postojeće tračnice na željezničkom kolodvoru Pula za čije korištenje smo dobili suglasnost HŽ infrastrukture, i tračnice na rivi, kaže Livio Nefat promotor ovog projekta. U ekipi su još i Ivan Skol, Benjamin Kostešić, David Orlović i Dario Jagić.
Drugi dio trase, od rive preko Danteovog trga do tržnice i Pragrandea valjalo bi, naravno, tek izgraditi.
Novac iz EU fondova
Zbog toga je važno napraviti idejni projekt toga dijela i detaljnu cost-benefit analizu cijelog projekta. Preliminarni izračun pokazuje da bi cjelokupni projekt koštao 70 milijuna kuna. Dakako, računa se na Europske fondove, ali za to je potrebno pripremiti dokumentaciju koja se može zaokružiti i realizirati predviđenim sredstvima iz proračuna.
U projektu je predviđen kao jedna od sljedećih faza i tračnički prijevoz. Pulski tramvaj dio je cjelovitog projekta Tw, kako su ga nazvali, a odnosi se na obnovu cijelog željezničkog prometa u Istri, tramvaja i vlakova na vodik. Jedan segment obuhvaća tračnički prijevoz do Zračne luke gdje većim dijelom također već postoji trasa i pruga. Na taj bi se način mogli prevoziti putnici između pulskog aerodroma i budućeg terminala za kruzere. Pula bi tako mogla postati važna tranzitna destinacija sjevernog Jadrana.
Električni tramvaj vozio od 1904. do 1934. godine
Tramvaj je Pulom kružio još 1904. pa do 1934. godine, a prema nekim svjedočenjima i do 1936. U godinama dok su zagrebački tramvaj još vukli konji, u tadašnjoj je glavnoj austrougarskoj luci tramvaj pogonio elektromotor. Danas imamo neusporedivo veći broj potencijalnih putnika, turista koji jurišaju na Pulu iz svih turističkih mjesta i okolnih naselja.
Napušteni kolosijeci
Polazna točka projekta je postojeća potpuno neiskorištena i napuštena infrastruktura. Željeznički kolodvor Pula ima sedam kolosijeka od kojih aktivno koristi samo tri. Od Veslačkog kluba duž Rive do portirnice Uljanika postoji željeznički kolosijek koji se godinama ne koristi. Cijela Vallelunga je umrežena neodržavanim željezničkim kolosijecima sve do ogradnog zida s Monumentima. Od željezničkog kolodvora do Trgovačke zone Šijana vodi napušteni industrijski kolosijek. Od Štancije Peličeti pruža se željeznički kolosijek do ispred novog trgovačkog centra Lesnine, pa se nastavlja ispod Istarskog ipsilona do bivših vojnih skladišta u susjednoj šumici kod vojne zračne luke. Nekad je od Tvornice cementa do kamenoloma Max vozila uskotračna industrijska željeznica za dopremu rudače. Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
