Svađa predsjednika Republike s ministrom obrane i predsjednikom Vlade oko “ukrasne bojne” kulminirala je vrlo ozbiljnom kvalifikacijom stanja predsjednika
Je li ovdje riječ samo o nekom političkom i osobnom sukobu ili o puzajućoj Ustavnoj krizi, o tome je u RTL Direktu Zoran Šprajc razgovarao s Ustavnim stručnjakom prof. Matom Palićem iz Osijeka.
“Suština cijelog problema oko toga što vidimo na relaciji predsjednik Republike, načelnik glavnog stožera, predsjednik Vlade, je zapravo u dubokom nerazumijevanju ustavnog načela o diobi vlasti. Ovdje se radi o sukobu unutar izvršne grane vlasti, na relaciji ministar obrane, predsjednik republike, predsjednik Vlade i o nepoštivanju ustava i propisa koji su na snazi u RH i one važne ustavne odredbe koja kaže da se vlast dijeli na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a da to načelo diobe vlasti podrazumijeva suradnju, međusobne provjere i ravnoteže tijela vlasti koja su predviđena ustavom“, započeo je Palić.
Upitan tko ne poštuje Ustav, Palić odgovara da iz onoga što se može zaključiti iz medija Ustav nisu ispoštovali načelnik glavnom stožera, admiral Hranj, i predsjednik Milanović.
“Određene protuzakonitosti kršenja zakona o obrani su se dogodile od strane načelnika glavnog stožera koji se našao u situaciji da valjda ne razumije što su njegove ovlasti i koja je njegova pozicija s obzirom na Ustav RH i na Zakon o obrani vezano za ovaj događaj u Požegi. Jedna protuzakonitost se dogodila i od predsjednika RH kada je donio odluku sredinom prošloga mjeseca o produljenju odluke o imenovanju brigadira Elvisa Burčula zapovjednikom počasno zaštitne bojne pozivajući se pritom samo na ustav RH, a u ustavu stoji da predsjednik Republike imenuje i razrješuje vojne zapovjednike sukladno zakonu. Tu se radi o Zakonu o obrani a u tom zakonu stoji da je to moralo biti doneseno tako kako je uz suglasnost ministra obran odnosno Ministarstva obrane”, objašnjava Palić.
Ustavni stručnjak pojasnio je kako u mirnodopsko vrijeme vojskom upravlja ministar obrane preko načelnika glavnoga stožera, te da je to jasno definirano Zakonom o obrani.
“Da malo demistificiramo ustavne ovlasti kada je u pitanju vrhovni zapovjednik. Prvo i osnovno po ustavu RH Hrvatska vojska može izaći iz teritorija RH na prostor drugih država bilo da sudjeluje u nekakvim vojnim operacija s državama saveznicama na temelju odluke Hrvatskoga Sabora na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost predsjednika Republike. Ako on tu suglasnost uskrati, Sabor svejedno može donijeti takvu odluku dvotrećinskom većinom. Sam ustav sadrži ograničenje te ovlasti ako se ona tumači doslovno kako piše. Isto tako ustavne odredbe se razrađuju u zakonima i podzakonskim aktima. Kada je u pitanju obrana ključni propisi su Zakon o obrani i zakon o oružanim snagama RH. Gospodin Hranj se našao u jednoj, na prvi pogled nezavidnoj, situaciji, međutim postavlja se pitanje ako doslovno shvaćamo ovlast vrhovnog zapovjednika da između njega i vojske nema nikoga i da postoji samo ustavna odredba i ništa drugo, kako vrhovni zapovjednik osobi koja je unutar oružanih snaga može izdati zapovijed kojom se zabranjuje osobi koja je civil, a to je ministar Bakožić”, pita se Palić.
Druga važna stvar je, nastavlja Palić, to da se izvorne ustavne ovlasti razrađuju zakonima i podzakonskim aktima. Svatko tko smatra da je ograničenje ovlasti koju ima po ustavu preveliko, konkretno u ovom slučaju predsjednik republike, može se obratiti Ustavnom sudu podnoseći zahtjev za ocjenom ustavnosti nekih zakona koji po njemu u prevelikoj mjeri ograničavaju njegovu izvornu ustavnu ovlast.
Upitan treba li mijenjati Ustav kako bi se izbjegle ustavne krize u slučajevima kada strane izvršne vlasti ne žele surađivati, Palić odgovara da ne jer Ustav predviđa rješenja različitih situacija.
“Oni koji krše ustav i Zakon moraju snositi određene posljedice tko god to bio. Kada je u pitanju utvrđivanje odgovornosti, ako se radi o odgovornosti konkretno ministra Banožića, za nešto što je on zgriješio, on je odgovoran predsjedniku vlade i Hrvatskome Saboru. Postupak glasanja o povjerenju je definiran i Ustavom i Poslovnikom Sabora, a ako je u pitanju odgovornost predsjednika republike tu treba odlučiti je li situacija politička odgovornost koja se preispituje na izborima za predsjednika Republike, ili pravna odgovornost, to je ona koja se odnosi na povredu ustava u obnašanju dužnosti”, kaže.
Palić se osvrnuo i na Plenkovićevu ocjenu kako Milanovićevi postupci predstavljaju “puzajući državni udar“. Kaže da je to samo po sebi jedno viđenije ove situacije koje je iskazao predsjednik Vlade, no da to nije ustavna konstrukcija.
Na Banožićeve izjave da je Milanović psihijatrijski slučaj kaže kako je to nevažno jer radi o sudu ministra, no i da Ustav hipotetski ima rješenje za takve slučajeve.
“U slučaju da je predsjednik republike bolestan ili je nesposoban za obnašanje svoje dužnosti, ili uopće ne može donijeti odluku tko će ga mijenjati iz nekakvog razloga, onda ga zamjenjuje predsjednik sabora. Utvrđenje tih činjenica da postoji bolest koja bi se trebala utvrditi na temelju medicinske dokumentacije utvrđuje Ustavni sud i o tome donosi odluku , a na prijedlog Vlade RH“, rekao je Palić.