Ne vide pomake ni kod vođenja evidencija o radnom vremenu, a regulacija rada od kuće, smatraju, opterećena je administriranjem
Ono što poslodavce posebno žulja u nacrtu prijedloga Zakona o radu, o kojem sljedećeg tjedna kreću razgovori s Vladom i sindikatima, vezano je uz odredbe o prestanku ugovora o radu, vođenje evidencije radnog vremena kao i rad na izdvojenom mjestu rada, a iz odgovora koji smo dobili iz Hrvatske udruge poslodavaca moglo bi se reći da su “za sebe” očekivali daleko više.
Doduše, nacrt prijedloga teksta Zakona o radu još uvijek detaljno iščitavaju, kažu, i raspravljaju o njemu na HUP-ovim tijelima, a napominju kako im je u ponedjeljak tekst “nažalost dostavljen bez obrazloženja i dodatnih pojašnjenja temeljem kojih parametara su predložena pojedina rješenja”. Doznaje Jutarnji list
Ono što pritom ističu jest da se odredbe o prestanku ugovora o radu nisu značajnije mijenjale, “osim što se ukida odredba o prestanku radnog odnosa po sili zakona, kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža”.
To je za njih očito razočaravajuće jer je jedan od deklariranih HUP-ovih ciljeva, iznesen kad je Vlada najavila da kreće u izmjene radnog zakonodavstva, da se u Hrvatskoj fleksibiliziraju ugovori o radu, što je zapravo drugi način da se kaže kako očekuju da se poslodavcima olakša otpuštanje radnika zaposlenih na neodređeno vrijeme. U aktualnom prijedlogu se ipak spominje da bi otkazni rok bio skraćen na sedam dana, ali samo za radnika kojemu je ugovor o radu otkazan zbog skrivljenog ponašanja.
Očekivani minimum
“Također ne vidimo pozitivne pomake, odnosno pojednostavljenje vezano uz vođenje evidencija o radnom vremenu”, kažu iz HUP-a, a napominju da to također spada u minimum koji očekuju od novog Zakona o radu.
“ZOR je jedan od najvažnijih zakona za hrvatsko gospodarstvo i smatramo kako ga je nužno modernizirati i uskladiti s postojećim trendovima na tržištu rada jer imati zastarjeli zakon u današnjem vremenu znači ne biti dovoljno konkurentan s onim zemljama koje su te promjene već provele”, ponavljaju svoj stav.
Nisu zadovoljni niti prijedlogom dugoočekivanih izmjena odredbi koje se odnose na rad od kuće odnosno na daljinu, što je za vrijeme pandemije bilo uglavnom improvizirano, a poslodavci su tražili da se modernizira i pojednostavi.
Razlog nezadovoljstva je što detektiraju “pretjerane administrativne uvjete oko toga što sve mora sadržavati ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada”. Prijedlog predviđa, naime, da obvezni sadržaj ugovora o radu u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada, osim uobičajenih stavki, mora sadržavati još 11 elemenata.
Među njima su podaci o organizaciji rada koja omogućava dostupnost radnika i njegov neometani pristup poslovnom prostoru te informacijama i profesionalnoj komunikaciji s ostalim radnicima i poslodavcem, potom o načinu mjerenja i evidentiranja radnog vremena, očekivanom tijeku i sadržaju poslovnog procesa te opremi i sredstvima rada, kao i nadzoru te utvrđivanju učinka povjerenog posla, potom o strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika, naknadi troškova radniku za utrošenu energiju, vodu, te komunalne pristojbe kao i naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova.
Sastanak Radne skupine
Također bi trebao sadržavati odredbu o mogućnosti ulaska poslodavca u prostor doma radnika radi održavanja opreme ili provedbe nadzora (ako o tome prethodno postigne dogovor s radnikom) itd. Na naše pitanje je li prihvaćen HUP-ov prijedlog da naknade troškova radnicima za rad od kuće ili na daljinu budu neoporezive, kažu da odgovor na to još uvijek nemaju te da ga očekuju idući tjedan u utorak, kada je zakazana treća sjednica Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o radu.