U prvih devet mjeseci 2021. bilo je 11.300 stranih radnika više nego 2020. Javlja GLAS SLAVONIJE
Nepalci u klaoničkoj industriji, kao radnici na farmama, zaposleni na skladištenju i razvrstavanju otpada, Ukrajinci u drvoprerađivačkoj i metalnoj industriji, Filipinci sezonci u turizmu – hrvatska je stvarnost na tržištu rada.
Za 11.300 stranaca više nego u prvih devet mjeseci 2020. izdano je ove godine, do kraja prošlog mjeseca, dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj. Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je ukupno 61.350 takvih dozvola.
Mišljenje HZZ-a
Ponovno najviše za rad stranih radnika u graditeljstvu – 30.110, slijede ugostiteljstvo i turizam – 15.320, industrija – 6100, promet i veze – 3500 te poljoprivreda i ribarstvo s njih 1075. Lani je MUP u prvih devet mjeseci izdao 50.050 dozvola za boravak i rad, a među djelatnostima i tada ih je najviše potraživalo graditeljstvo (28.000), potom turizam i ugostiteljstvo, industrija, promet i veze, no te godine na petom mjestu bila je trgovina. Osim znatne razlike u brojkama razliku između dva promatrana razdoblja čini i ovogodišnje napuštanje dotadašnje prakse da se uvoz strane radne snage odvija preko godišnjeg kvotnog sustava, koji je obuhvaćao više desetaka tisuća stranih radnika, a od 1. siječnja ove godine na snagu je stupio Zakon o strancima, koji na drukčiji način regulira zapošljavanje državljana trećih zemalja. To su u ovom kontekstu sve zemlje izvan Europskog gospodarskog prostora (EGP), koji čine članice EU-a, Lihtenštajn, Norveška, Island i Švicarska. Poslodavac koji želi uvesti radnike iz trećih zemalja mora za to imati mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji je prethodno dužan provesti test tržišta rada (TTR), osim ako je zanimanje za koje traži radnike na listi onih za koje radnika u Hrvatskoj nema, pa onda slobodno može zaposliti stranca. U suprotnom, TTR-om se prethodno žele iscrpiti sve mogućnosti za radni angažman domaće radne snage iz evidencije nezaposlenih, u kojoj je u ovom trenutku 120.756 osoba. TTR traje najduže 15 dana, tijekom kojih HZZ ima obvezu istražiti ima li u evidenciji nezaposlenih osoba koje udovoljavaju traženim uvjetima poslodavaca te ih uputiti na njega, a njegova je obveza povratno javljanje o ishodu. Nakon dobivanja pozitivne obavijesti poslodavac u 90 dana može podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad za radnika iz trećih zemalja. MUP od HZZ-a traži mišljenje za izdavanje dozvole za boravak i rad za konkretnog državljanina treće zemlje kod hrvatskog poslodavca, pa je u prvih devet mjeseci 2021. bilo 48.800 zahtjeva za mišljenje, 7500 poslodavaca, u 357 zanimanja. Broj zahtjeva s TTR-om bio je 6800. Prema podatcima HZZ-a, obrađeno je 47.180 zahtjeva; pozitivno mišljenje dobilo ih je 12.200, a negativno 1900. Izdano je 23.200 dozvola, obustavljeno njih 8300, a odbijeno 1500. U obradi je trenutno 606 zahtjeva.
– Najtraženija zanimanja za koja je izdano pozitivno mišljenje su zidar (5200 radnika, uz prosječnu brutoplaću od 5131 kune), radnik visokogradnje (4000 radnika, uz prosječnu brutoplaću od 4662 kune), tesar, radnik niskogradnje, fasader, kuhar, armirač, monter građevinskih elemenata itd. – navode u HZZ-u. To ponovno potvrđuje da za strancima najviše posežu graditeljstvo i ugostiteljstvo. Najveću (bruto) plaću ostvaruju tesari – 6967 kuna, a najmanju među 17 najtraženijih zanimanja imaju pekari – 4573 kune. Usporedbe radi, među najtraženijim zanimanjima u ovom trenutku na stranicama HZZ-a su prodavač, čistač, konobar, kuhar, zidar, vozač.
Među županijama, najviše zahtjeva veže se uz Zagreb (više od 10.000), Zagrebačku županiju, Istarsku, Primorsko-goransku i Splitsko-dalmatinsku. Za Virovitičko-podravsku županiju ima najmanje zahtjeva za mišljenje – 245, a za Požeško-slavonsku 400. I preostale tri slavonske županije u donjem su dijelu ljestvice. Više na LINKU
DEMOS MEDIA
