Intervju: sociologinja mr. sc. Suzana Kunac voditeljica projekta:„Obrazovane Romkinje, osnažene romske zajednice!“ donosi portal Institut STINE

Rezultati i podaci mnogih istraživanja nedvojbeno pokazuju da su upravo Romkinje jedna od   najmariginaliziranijih i najugroženijih društvenih grupa u Hrvatskoj, dio začaranog kruga isključenosti , siromaštva i teškog života podložnog još i svakoj diskriminaciji. I zato jedna od od ključnih dimenzija i našeg projekta i rada ali i novog Nacionalnog plana za uključivanje Roma da se roditelji senzibiliziraju i educiraju za podršku djeci u procesu obrazovanju , da škole uključuju roditelje u svoje aktivnosti i da se roditelje posebno upozna sa svim lošim posljedicama preranog braka i rađanja djece jer to zaista stvara velike teškoće na svim razinama od zdravstvenih do uključivanja u društveni ,  gospodarski , politički  život …

Savez Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“ u partnerstvu s Institutom za strane jezike Vigdís Finnbogadóttir i njihovom inicijativom Roma in the Centre iz Islanda provodi projekt:„Obrazovane Romkinje, osnažene romske zajednice!“

Projekt je započeo u veljaći ove godine i trajati će do kraja siječnja 2024. godine  s ukupnim fondom od 150.000 eura a sredstava su osigurana uz podršku Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru Europskog gospodarskog prostora i Norveških grantova . 

Voditeljica projekta je sociologinja Mr . sc  Suzana Kunac koja je  do sada radila na brojnim istraživačkim projektima o romskoj populaciji pa s njom i razgovaramo o ciljevima , načinu realizacije i očekivanim rezultatima ovog projekta ….

I naše prvo pitanje glasi: -U veljači ove godine započeo je trogodišnji projekt „Obrazovane Romkinje, osnažene romske zajednice „ koji provodi Savez Roma u RH „ Kali Sara „ . Možda imamo puno projekta koji se bave Romima , ali rijetko su u fokusu i eksplicitno upravo Romkinje. Zašto su se romske žene našle u središtu interesa ovog projekta i koji su njegovi ciljevi?

Pa to je proizašlo iz obimne znanstveno istraživačke građe, iz Istraživanja baznih podataka iz 2018. godine čiji je nosilac bio Ured za ljudska prav i prava nacionalnih manjina , a iz kojeg smo istraživanja kolegice Klasić , Rodik  i ja pripremili posebnu knjigu „Uključivanje Roma u hrvatsko društvo : žene, mladi i djeca „ (2020.) . Iz tih rezultata istraživanja  pokazalo da su  upravo Romkinje jedna od   najmariginaliziranijih i najisključenijih društvenih grupa u RH a što se temelji na čitavom nizu podataka počev od  generalnog podataka o njihovom statusu koji pokazuje da više od 90 posto Roma živi u kućanstvima koja su ispod praga siromaštva, da je samo 3 posto Romkinja zaposlena na stalno radno vrijeme ,  da 82 do 86 posto romskih žena nikad ne radi plaćeni posao itd. Za mene je osobno , iako dobro poznajem romsku situaciju , fascinantan bio podatak da  50 posto Romkinja svoje prvo dijete rodi u maloljetničkoj dobi što se prema preporukama UNovog Odbora za ukidanje svih oblika diskriminacije nad ženama i također UNovog Odbora za prava djeteta zapravo smatra kršenjem ljudskih prava i kršenjem prava djece i žena.  Zato najveći broj Romkinja i odustaje od daljnjeg školovanja, jer su kao malodobne rodile dijete i ušle u brak. Iz istraživanja je također razvidno da postoji niz problema oko vođenja brige o zdravlju i to reproduktivnom i seksualnom zdravlju , a nažalost mi u školama nemamo zdravstveni i seksualni odgoj i obrazovanje koji bi mladim ljudima pomogao i objasnio sustav zdravlja i seksualnosti te smatram da je izrazito važno da se neka od tih znanja prenesu mladim Romkinjama u romskim naseljima .

Žene su u pravilu u gotovo svakom društvu u lošijoj poziciji , a kakva je onda tek pozicija romskih žena s obzirom da su Romi kao cjelina faktički najugroženija zajednica ? Kakva je njihova pozicija u romskoj zajednici u odnosu na žene u društvu uopće ? S kojim se specifičnim i dodatnim problemima suočavaju ?

NAJISKLJUČENIJA DRUŠTVENA SKUPINA

Da, nema nikakve sumnje da su Romkinje, kao što smo već istakli , jedna od najugroženijih i najisključenijih društvenih skupina . Slikovito rečeno , ako vi u 16 ili 17 godini postanete majka , dakle kada u adolscentskoj dobi još odrastate i  sazrijevate i emotivno i psihološki i seksualno vi zapravo imate situaciju da djeca dobivaju djecu , vi prekidate i školovanje , mogućnosti zaposlenja faktički više i nemate i to vas isključuje iz svijeta rada možda čak i zauvijek . U tom kontekstu te žene su zapravo u potpunosti  zgurane u tu svoju obitelj i čitava ta ekonomija brige i organizacija obitelji pada njima na leđa od servisiranja obitelji ( svih kućanskih poslova ) do pomoći djeci u njihovim školskim potrebama kada pođu u školu , a da one zapravo , jer su same prekinule školovanje tu pomoć ne mogu pružiti na odgovarajući i adekvatan način . I tu već počinje taj začarani krug isključenosti , siromaštva i teškog života podložnog još i svakoj diskriminaciji.

Kako te probleme prevladavati? Što poduzimati unutar romske zajednice , a što unutar društva u cjelini? Što nudi vaš projekt

Što se našeg projekta tiče mi nastojimo od samog početka senzibilizirati predstavnike romske nacionalne manjine , romske udruge i institucije u svim područjima gdje oni žive, da na jedan parcipativan i uključiv način, uz njihovo aktivno sudjelovanje, prođemo sva pitanja i probleme koje njih pritišću. Npr. zašto je tako nizak obuhvat mladih  Roma u sustavu obrazovanja posebno u srednjoškolskom  i šta trebamo raditi da se ta važna životna stepenica prebrodi i krene dalje.

Ono što se pokazala kao prva instanca i u samom procesu istraživanja i ovom sada radu na terenu jeste da su tu upravo sami Romi, odnosno roditelji  i njihova patrijahalna tradicija često velika prepreka. To npr. posebno dolazi do izražaja kada je u pitanju školovanje djevojčica . Inače su rodne uloge i rodne norme u našem društvu prilično stereotipizirane i normirane,  a to posebno dolazi do izražaja kod Roma i ono što se u tom kontekstu očekuje od žena jeste da se djevojčice trebaju udati, rađati djecu i biti domaćice, a muškarac je taj koji će biti hranitelj i glava obitelji . I kada se takvi stereotipi prenose na rodne uloge onda je teško očekivati da su djeca motivirana za neki drugačiji način života.  Zato je veliki izazov da se u prvom redu motiviraju sami roditelji da podrže svoju djecu, posebno djevojčice, koje ako žele ići npr. u srednju školu moraju najčešće napustiti svoje naselje, otići u drugi grad stanovati u učeničkom domu …  To je veliki problem i zato mislim da  je jedan od ključnih dimenzija i našeg rada ali i novog Nacionalnog plana za uključivanje Roma da se roditelji senzibiliziraju i educiraju za podršku djeci u procesu obrazovanju , da škole uključuju roditelje u svoje aktivnosti i da se roditelje posebno upozna sa svim lošim posljedicama preranog braka i rađanja djece jer to zaista stvara velike teškoće na svim razinama od zdravstvenih do uključivanja u društveni ,  gospodarski , politički  život … Dakle u tom kontekstu su važni i roditelji i škola. Segregacija i separacija Roma se događa negdje više , negdje manje , ali je generalno prisutna i zato je vrlo važan pristup učiteljica i učitelja prema romskoj djeci kako bi ih potakli na daljnje obrazovanje i kako bi im uopće pružili jednu kvalitetnu bazu znanja za upis u srednje škole. Također izuzetni je važno rješavati i dio koji se odnosi na diskriminaciju prilikom zapošljavanja koja se prema rezultatima našeg istraživanja čini najizrazitijom. Djeca jednostavno prestaju biti motivirana za završetak srednjoškolskog obrazovanje jer vide tu neprihvatljivu stvarnost da i oni koji su uz golem trud završili srednjoškolsko obrazovanje ( najčešće su to trogodišnje strukovne škole ) ne mogu dobiti zaposlenje samo zato jer su – Romi. I time se ozbiljno trebaju pozabaviti nadležne institucije sustava jer bez rješavanja takvih problema čitav napor za uključivanje Roma postaje uzaludan i besmislen.

PREVLADAVANJE  ROMSKOG TRADICIONALIZMA

Mogu li u tome pomoći npr. mediji koje se često kritizira da isključivo senzacionalistički i negativno pišu o Romima umjesto da senzibilizitaju javnost za njihovu tešku situaciju i jačaju društvenu potporu rješavanju romskih problema ?

Pa da, i sami Romi kažu u istraživanju da su mediji najčešće  senzacionalistički te da ih izrazito negativno prikazuju i kontekstualiziraju. To potvrđuje i ovaj nedavni tragični incident u Međimurju gdje se opet obnavljaju i zloupotrebljavaju dokazano pogrešni podaci kako su Romi navodno u više od 70 posto slučajeva sudjeluju u kaznenim i prekršajnim djelima. Radi se o teškim manipulacijama bez raščlanjivanja određenih podataka, ali se zato stvara generalna percepcija o Romima kao kriminalcima što je potpuno pogrešno i neutemeljeno i to samo dalje pojačava jaz i napetosti s većinskim stanovništvom. A većinsko stanovništvo zapravo ne zna  , ne razumije i nema pravog uvida i saznanja o tome kako Romi teško žive , kako je teško i duboko i rašireno  njihovo siromaštvo ( više od 90 posto romskih obitelji žive s 3000 kuna mjesečno i kako neka obitelj s najmanje 5-6 članova može uopće s tim živjeti ).   

Realizacija projekta sigurno će biti suočena s nizom teškoća. I sami ste istakli na jednom predstavljanju projekta da za promjene treba i suglasnost zajednice , da projekt ulazi i u tradicijski prostor romske zajednice koji se želi poštovati … ali vjerojatno neke odnose treba i prevladavati. Kako uskladiti tradiciju i modernizaciju , kako prevladavati neke evidentne suprotnosti ? Kakvu podršku imate u samoj romskoj zajednici ?

Udruga „Kali Sara „ koja je nositelj ovog projekta  i osnovana  je s ciljem da podrži obrazovanje Roma i Romkinja u RH. To je njihov prioritetni cilj i zato je ovaj projekt dio strateških ciljeva ove udruge . Značajnu potporu projektu dao nam je i saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi  , posebno u radu s vijećima i predstavnicima , romske nacionalne manjine , ali ono što je posebno važno on je dao i punu podršku idejama i stremljenjima o nužnosti promjena određenih tradicija i odnosa u romskoj zajednici kako bi se podržalo obrazovanje romskih djevojčica i djevojaka i tako doprinijelo poboljšanju obrazovnog statusa Roma u cjelini. I Savez posebno ima stav  kako je izuzetno važno fokusirati rad  posebno na Romkinje upravo zbog većih izazova s kojima se suočavaju u životu, zbog patrijahalnog okruženja i obrasca u kojem žive i koji zagovara tezu kako žene ne trebaju raditi ( pa niti se školovati ) i izlaziti iz prostora obitelji . To je jedan vrlo konzervativan stav koji se ipak polako mijenja i u samoj romskoj zajednici i to smo mi osjetili radeći s predstavnicima romske zajednice i to iskustvo i saznanje uz podršku koju imamo od Saveza i saborskog zastupnika veliki je vjetar u leđa našem projektu. Više na izvornom LINKU

DEMOS MEDIA