Andrej Plenković: “Izabran je onaj kojega ćemo mi na kraju podržati. Sabor odlučuje, a Sabor to znači parlamentarna većina.”

Vlada je danas u Banskim dvorima održala sastanak koalicijskih partnera, a jedna od tema bila je i izbor čelnika Vrhovnog suda i prijedlog predsjednika Zorana Milanovića da to bude Radovan Dobronić. Prenosi RTL

Nakon sastanka premijer Andrej Plenković rekao je daje izbor predsjednika Vrhovnog suda bila prva tema sastanka:

“Proteklih mjeseci vidjeli smo da se na jedan pogrešan i po našem dubokom uvjerenju potpuno kriv način pokušava pokazati izbor predsjednika Vrhovnog suda kao spas i ključ reforme hrvatskog pravosuđa. Naravno da to nije točno.”

Rekao je da osoba na toj funkciji prvenstveno ima ovlasti u organizaciji rada Vrhnovnog suda, ne dodjeljuje predmete, ne sudi, ne donosi nikakve propise.

“Reformu pravosuđa provodi Vlada zajedno s Hrvatskim saborom, i to u tri glavna segmenta. Prvi je zakonski, drugi je organizacijski i treći je razvojni. U fokusu reformi pravosuđa… prije svega je smanjenje broja neriješenih predmeta, skraćivanje duljine trajanja postupaka, jačanje neovisnosti i kapaciteta pravosudnih tijela”, kazao je.

“Paralelno s pogrešnom tezom o nezaobilaznoj i vrhunaravnoj ulozi osobe koja će obavljati dužnost predsjednika Vrhovnog suda, kao osobi koja će spasiti hrvatsko pravosuđe, proteklih mjeseci mogli smo primijetiti da su suci bili sustavno omalovažavani i blaćeni. I to ne samo suci Vrhovnog suda, nego i svi suci u Republici Hrvatskoj”, rekao je dalje i istaknuo:

“Mi smo čak zbog takvog ozračja u javnosti u drugom izvješću o vladavini prava dobili i kritiku od Europske komisije. Ne neku drugarsku kritiku, nego kritiku zbog ozračja koje je stvoreno.”

Nastavio je nabrajanjem kako je rekao iskoracima i pomacima u odnosu na 2013.: broj neriješenih predmeta za 33 posto tada je bio veći nego danas, 735.873 predmeta onda, 490.521 danas; prosječna duljina postupka onda 165, danas 133 dana.

“Tada, kada se birao ponovno predsjednik Vrhovnog suda, nije se tražilo da nova osoba na čelu Vrhovnog suda bude netko tko nije iz redova sudaca Vrhovnog suda. Tada Vrhovni sud nije bio kvalificiran kao ‘boys club’, nisu u njemu, pod navodnicima, ‘suci uživali kao prasci’, nije bilo plavih loknica ni kapica. Govorim o 2013. Premda je tada sastav Vrhovnog suda bio isti kao i danas. U tišini, bez ikakve rasprave, imenovan je iz redova sudaca Vrhovnog suda u tišini gospodin Hervatin”, kazao je dalje Plenković.

Rekao je i to da je “tada predsjednika Vrhovnog suda predlagao predsjednik Ivo Josipović, a potvrdila ga većina Zorana Milanovića” u Saboru. Rekao je i to da o Dobroniću kao kandidatu koji se javio nikada u HDZ-u nisu rekli ništa loše niti su bilo što loše mislili:

“Isto tako pokazalo se pri saslušanju koje je održano na Odboru za pravosuđe, gdje je bilo nekoliko kandidata, da je jako dobar nastup, jako dobar program, imao i sudac Mrčela. To su mogli vidjeti svi koji su pratili predstavljanje programa.”

“Mi smo, konzultirajući naše kolege u Odboru za pravosuđe, od njih mogli čuti da si u kandidat Dobronić i kandidat Mrčela imali takve nastupe i programe, da zavređuju pozitivnu ocjenu na glasanju o njihovim kandidaturama na Odboru za pravosuđe koji će se održati sutra”, rekao je i nastavio još jednom ponovivši da predsjednika Vrhovnog suda predlaže predsjednik Republike, a potvrđuje Sabor:

“Mi nismo svo ovo vrijeme suprotno brojnim tezama koje su se provlačile kroz javnost, imali bilo koju osobu koja bi bila neki naš kandidat.”

Dalje se sjetio svojih i Milanovićevih “razmjena” dojmova o Kseniji Turković, sutkinji Europskog suda za ljudska prava, pa profesorici Zlati Đurđević… Stvorila se takva atmosfera, kazao je, da se mnogi stručnjaci ne bi javili na ovakav natječaj za predsjednika Vrhovnog suda.

Kazao je što misli o Dobroniću:

“Prema našim procjenama radi se o poštenom čovjeku, koji je definitivno čovjek integriteta, zainteresiran za svoj posao i zasigurno nesklon korupciji u bilo kojem pogledu. No, ono što također želim reći s obzirom na njegovu kandidaturu i kontekst za kojega možemo reći da je put prema dolje, malo je vjerojatno da bi se u nekim budućim postupcima javljao netko bolji. Stoga ćemo sutra, kao što smo i danas zaključili na sastanku parlamentarne većine, podržati i pozitivnim ocijeniti nastupe kandidata i Mrčele i kandidata Dobronića. To znači da parlamentarna većina želi vratiti fokus na prave probleme hrvatskog pravosuđa.”

O sutrašnjem glasanja na Odboru, kazao je da će biti kako je rekao, a da nakon toga “slijedi procedura”. Bio je to odgovor, između ostalog, na pitanje o glasanju u Saboru:

“Odabir gospodina Dobronića je stav predsjednika i prije nego što je gotova zakonska procedura… Naš stav kao parlamentarne većine je da smo nakon temeljite analize donijeli i politički stav o ovom izboru i cijelom procesu. Smatram da je dobro za hrvatsko pravosuđe da se ovaj proces okonča.”

Slijedilo je novinarsko pitanje da je riječ o presedanu u kojem se šalju dva kandidata Saboru na odlučivanje.

“Ne, ne šaljemo. Mislim da je važno da razjasnim, mislio sam da je to jasno s obzirom na to koliko se o ovome priča. Sutra će Odbor za pravosuđe glasati o svakom od ovih pet kandidata koji su bili na saslušanju. I tu je posao Odbora završen. Dakle, ono što sam naglasio, pozitivnu ocjenu i kandidata Mrčele i kandidata Dobronića, sutra će dati Odbor za pravosuđe. Informaciju o tome kako je glasao Odbor za pravosuđe, upućuje se predsjedniku Republike. Potom predsjednik Republike šalje nazad u Sabor samo jednog kandidata, ne dva, samo jednoga”, odgovorio je.

A ako predsjednik Republike opet nazad pošalje svog kandidata u Sabor, Dobronića, hoće li glasati za njega?

“Pa da, to sam i rekao na početku”, odgovorio je Plenković uz smiješak.

Slijedio je razgovor s Mislavom Bagom, kojega je zanimalo zašto “eksperimentiranje s dva kandidata”, “želi li premijer izbjeći konstataciju da je izgubio”… Plenković je uzvratio da “ne prati što se govori”, da “ne zna proceduru”…

“Kasnije, kad dođe, ako dođe kandidat Dobronić, ja ne znam, mi ćemo ga podržati”, konstatirao je premijer Andrej Plenković:

“Izabran je onaj kojega ćemo mi na kraju podržati. Sabor odlučuje, a Sabor to znači parlamentarna većina.”

“Iz ovoga što ja vidim podatke, ogromna većina zdravstvenih djelatnika… na vrlo razuman način je doživjela uvođenje covid potvrda”, komentirao je jučerašnji nenajavljeni skup ispred “Rebra”:

“Ovo što se ispred bolnica okupljaju ljudi koji nemaju veze s KBC-om Rebro niti s KBC-om Split, dio je političkog folklora.”

“Uvođenje covid potvrda nije uvođenje obaveze cijepljenja”, dodao je.

Rekao je da će hrvatski narod biti informiran i mudar za odabrati i shvatiti tko je tko u toj situaciji.

Dalje je za negiranje hrvatskog jezika u udžbenicima u Srbiji rekao da će o toj “anomaliji” i “osobno reći predsjedniku Vučiću što misli o tome” na skorom skupu u Sloveniji. Za rast cijena goriva najavio je da će država intervenirati ako bude bilo potrebe.

Komentirao je snalaženje nove vlasti u Zagrebu:

“Koliko je vjerojatno zahtjevno voditi grad Zagreb, oni koji su dobili povjerenje na izborima, shvaćaju očito iz dana u dan. Ja stalno čitam o nekim kosturima iz ormara, teško je ovo, teško je ono. Pa, ne znam, pa mi suza ovako kane kad vidim da je upaljeno svjetlo u Gradskoj upravi u devet i po…”

“Možete snimati svjetlo ovdje zadnjih pet godina”, okrenuo je tada priču na ono što, kazao je, prolazi njegova vlada, nabrojavši sve dane u tjednu, “Al’, nitko nije pustio suzu (nad njima), a nismo niti mi nešto naricali nad svojom sudbinom.”

Rekao je da je Zagreb i njegov grad, da će mu “dati ruke”, kao što su dali 150 milijuna kuna beskamatnog kredita da može funkcionirati. Na kraju je prokomentirao najnovije kadrovske promjene u vrhu Holdinga u Zagrebu:

“Da je to napravio netko iz HDZ-a, e moj Mislave, kakva bi to bila presica danas!”