Cijene energije i energenata rastu, strahuje se od poskupljenja

Cijene energije i energenata rastu, strahuje se od poskupljenja

Vijest donosi HRTV .Prošlog tjedna svjedočili smo naglom skoku cijena goriva – pogotovo dizelskih. Cijena dizela narasla je čak 28 lipa po litri, čime je probila granicu od 11 kuna i dosegnula rekord. Malo manje poskupio je najprodavaniji eurosuper i sada stoji 11 kuna i 9 lipa. Samo dan nakon poskupljenja goriva stigla je i vijest o rekordnom poskupljenju plina od 25 posto na tržištima Europske unije i Velike Britanije. Čini se da tranzicija na zelenu energiju već ubire danak.

Cijene energenata već su uteg oko vrata domaćim proizvođačima. Sve sirovine drastično su poskupjele. Primjerice, sirova kava je 65 % skuplja nego lani. Zbog mraza prinos je bio manji, kontejneri zbog COVID-krize kasne s prijevozom, a i investicije u zelenu energiju dolaze na naplatu. 

– Sve te tri komponente značajno su utjecale na povećanje cijena sirovina, ali nikako do ovih iznosa o kojima govorimo. Naša je neka procjena da je uslijed objektivnih okolnosti kava možda mogla poskupiti 20-ak, 25 %. Međutim, njezina je cijena otišla na gotovo 65 %, rekao je potpredsjednik Uprave Atlantic Grupe Neven Vranković.

Hrvatska Vlada zasad ne iznosi plan kako ublažiti energetske šokove. Najbrže se može djelovati putem trošarina. Slovenija je, primjerice, uvela plivajuće trošarine.

– Država mora ući u taj prostor i smanjiti jednim dijelom trošarine. Čim smanje trošarine, manja je osnovnica za obračun PDV-a. Ne može država trljati ruke na račun građana koje dodatno oporezuje jer ne zaboravimo da je pola, ili više od pola, još uvijek u cijeni koju plaćamo prisutna država i proračun, rekao je ekonomski analitičar prof. dr. sc. Mladen Vedriš.

Kad je riječ o poskupljenju plina, stručnjaci kažu da je ono neupitno. Za kućanstva se očekuje krajem ogrjevne sezone. No pitanje je tko će snositi najveći dio troška: kućanstva ili gospodarstvo. U Hrvatskoj kućanstva plaćaju manje, a industrija više. 

– Slovenija vodi jednu drugačiju politiku, kod njih je cijena plina za kućanstva osjetno viša nego kod nas, međutim, cijena plina za gospodarstvo je čak i niža nego u Hrvatskoj. Tu postoji jedna drugačija politika kojom se stimulira viša konkurentnost, kaže stručnjak za energetsku učinkovitost Daniel Srb. Više na LINKU

DEMOS MEDIA