PROGNOZA: U 2021. RAST HRVATSKOG GOSPODARSTVA 7,6 %. Temom se bacvi GLAS SLAVONIJE
Blaže mjere distanciranja, veća vanjska potražnja i bolji uvjeti na tržištu rada u RH
Rast hrvatskog gospodarstva u 2021. trenutačno se procjenjuje na 7,6 %, a ostane li epidemijska situacija više-manje povoljna i mjere socijalnog distanciranja ograničene, očekuje se da će se snažan i široko rasprostranjen rast nastaviti i 2022. i 2023. godine, objavila je Svjetska banka. U najnovijem izdanju izvješća “Europe and Central Asia Economic Update” analizirana su tržišta u nastajanju i zemlje u razvoju na prostoru Europe i središnje Azije, pri čemu iz Svjetske banke navode da je iznenađujuće snažan oporavak u prvoj polovini godine potaknuo gospodarsku aktivnost, pa se predviđa da će gospodarstvo te regije u 2021. zabilježiti rast veći od očekivanih 5,5 %.Financijski stres
“Taj uzlet uvelike je potaknut snažnim oporavkom izvoza u prvoj polovici 2021. slijedom ponovnog buđenja aktivnosti u eurozoni i naglog rasta cijena sirovina, kao i jačanjem domaće potražnje zbog kampanja cijepljenja i paketa potpora. Međutim, taj zamah izvoza mogao bi jenjati jer u svijetu, i u regiji, svjedočimo širenju zaraznijih sojeva koronavirusa, što sputava i oporavak regionalne domaće potražnje”, navode. Apostrofiraju da je snažan oporavak zabilježilo i hrvatsko gospodarstvo.
“Rast BDP-a u Hrvatskoj široko je rasprostranjen, a takvom su kretanju pridonijele sve komponente agregatne potražnje. Na ruku mu idu i blaže mjere socijalnog distanciranja, veća vanjska potražnja i bolji uvjeti na tržištu rada. Snažna gospodarska aktivnost nastavila se i u trećem tromjesečju jer se turistički sektor oporavljao kudikamo brže”, naveli su.
Regionalni rast u 2022. trebao bi pak dosegnuti umjerenih 3,4 %, jer se vanjska potražnja i cijene sirovina stabiliziraju, a ukidaju se i potpore za ublažavanje posljedica pandemije. “Budućnost je i dalje izrazito neizvjesna s obzirom na nastavak pandemije, osobito u svjetlu nejednakosti u pristupu cjepivima i oklijevanja oko cijepljenja. Oporavak regije popraćen je ubrzanom inflacijom te je i nadalje izložen financijskom stresu koji bi mogao izazvati iznenadno pooštravanje uvjeta vanjskog financiranja ili nagli porast neizvjesnosti”, ističu. Potpredsjednica Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije Anna Bjerde rekla je da pandemija i dalje oblikuje gospodarsku budućnost Europe i središnje Azije. “No, kako stope procijepljenosti u regiji rastu, donositelji politika mogu se usredotočiti na to da oporavak bude uključiv, otporan i održiv. Stvaranje konkurentnog poslovnog okruženja koje će ići na ruku poduzetništvu i podržavati dinamičnost privatnog sektora važno je za dugoročan rast”, kaže.
Ekonomski analitičar Damir Novotny izrazio je nadu da će se i novac od intervencije EU-a iskoristiti ne samo za trenutačni oporavak nego i za ono što Europska komisija naglašava. “To su promjene u strukturi koje će povećati otpornost nacionalnih ekonomija, pa i hrvatske, na neke buduće strukturne šokove”, kaže Novotny. U posebnoj analizi Svjetske banke “Tržišno natjecanje i oporavka poduzeća nakon pandemije COVID-19” ustanovljeno je da je pandemija imala duboke i raznovrsne posljedice po poduzeća. Prosječno su poduzeća u regiji zabilježila znatan pad mjesečnih prihoda od prodaje i broja zaposlenih na puno radno vrijeme.
Iz Svjetske banke ističu da za mnoga poduzeća krize mogu biti pogubne, ali često imaju i pozitivnu stranu jer se sredstva s manje produktivnih tvrtki preraspodjeljuju na produktivnije. Naime, ona koja je prije krize krasila visoka produktivnost rada zabilježila su znatno manji pad prihoda i broja zaposlenih. Isto tako, bilo je izglednije da će se ta poduzeća bolje prilagoditi povećanjem internetske aktivnosti i rada na daljinu. Glavna ekonomistica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Asli Demirgüç-Kunt kaže da tržišno natjecanje ima važnu ulogu jer je povezano s dinamičnošću, potiče tvrtke na inoviranje, učinkovitija poduzeća prisiljava na ulazak na tržište i rast, a onim manje učinkovitim olakšava izlazak s tržišta. “U zemljama s konkurentnijim tržištima i snažnijim politikama zaštite tržišnog natjecanja, ta preraspodjela u korist produktivnijih još je izraženija”, ističe. Više na izvornom LINKU.
DEMOS MEDIA
